Naime, u uvjetima kada se zemlja ubrzano prazni od vlastitog stanovništva, a tvrtke, usprkos velikom broju nezaposlenih, ne uspijevaju naći potrebnu radnu snagu, iz Banskih dvora najavljuju niz novih mjera koje bi trebale rezultirati ostajanjem stanovništva u Hrvatskoj. Slične mjere sada kroje i u vodećim oporbenim strankama. Pritom i jedni i drugi moraju uzeti u obzir ograničenja koja im nameću i članstvo u EU i globalizacijski trendovi uopće, a koji pogoduju iseljavanju stanovništva.
– Vlada prepoznaje da je demografska politika ključna javna politika koja je u temelju gospodarskog, regionalnog i društvenog razvoja Hrvatske. Zbog toga je Vlada potpuno predana poduzimanju ambicioznih, sustavnih i međuresornih mjera demografske revitalizacije – poručuju iz Banskih dvora.
Skrb o djeci
Među novim mjerama demografske politike u Vladi posebno ističu pripremu populacijske politike na području skrbi o djeci, zatim u ravnomjernom regionalnom razvoju, pa u stambenom zbrinjavanju mladih obitelji te u usklađivanju obiteljskog i poslovnog života roditelja. U Vladi HDZ-a i Mosta puno očekuju i od mjera usmjerenih na jačanje potpomognutih područja i otoka. Primjerice, plan je da se samo za projekte u pet slavonskih županija do kraja ovoga desetljeća povuče 2,5 milijardi eura iz fondova EU.
Veće plaće
I porezna reforma, usvojena krajem prošle godine, vodila je računa o demografiji, kažu u Vladi, pa je povećan osobni odbitak za djecu i iznos odbitka za svako sljedeće dijete kako bi građanima ostalo više novca u džepu. Time su, hvale se u Vladi, povećana primanja za milijun i pol poreznih obveznika.
Uz to, vladajući najavljuju daljnje povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada u drugoj polovici ove godine, za što je osiguran novac u proračunu.
– Osnivanjem Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike na institucionalnoj razini stvaramo sustav koji će moći učinkovito upravljati hrvatskim demografskim potencijalom – poručuju.
No, i u Banskim su dvorima svjesni da demografske mjere teško da mogu dati rezultate same po sebi. Stoga fokus stavljaju na gospodarstvo čiji bi oporavak, nakon šest recesijskih godina, Hrvate, posebno one mlađe, trebao potaknuti da ostanu u zemlji. Riječ je o velikom izazovu zna li se da nam je članstvo u EU donijelo i slobodu kretanja i zapošljavanja radne snage. U Vladi zato naglasak stavljaju na poboljšanje gospodarskih i socijalnih prilika te zaposlenosti.
– Već početkom ožujka krenut će se s provedbom mjera zapošljavanja u ukupnom iznosu od 1,5 milijardi kuna. Time se daje snažan poticaj zapošljavanju – poručuju iz kabineta premijera Andreja Plenkovića.
Dodaju kako su povećane plaće u državnim i javnim službama. S povećanjem od po dodatnih dva posto nastavlja se u kolovozu, a potom opet u studenome.
– Za oko 180.000 javnih službenika u obrazovanju, zdravstvu, znanosti i kulturi osnovica je povećana s 5108,84 na 5211,02 kune. Povećana je i minimalna plaća za 156 kuna – ističu u Vladi.
Velika očekivanja imaju i od daljnjeg rasterećenja gospodarstva te od poboljšanja poslovne klime, što bi sve za posljedicu trebalo imati veće zapošljavanje, a time i ostajanje građana u Hrvatskoj. Tome bi trebalo pridonijeti i subvencioniranje stambenih kredita na temelju kojega bi država u prve četiri godine trebala plaćati polovinu rate kredita za stan, dok bi svako rođeno dijete financiranje trebalo produljiti za dodatne dvije godine, naglašavaju u Vladi.
Egzodus
U HDZ-u poručuju kako im je demografija bila visoko na ljestvici prioriteta i u izbornoj kampanji. Ostaje im to, naglašavaju, i sada kad su na vlasti.
I u Mostu, HDZ-ovu partneru u aktualnoj vlasti, ocjenjuju da negativni demografski trendovi s kojima se Hrvatska suočava imaju velik utjecaj u donošenju većine propisa. Postojeći su propisi, ocjenjuju u Mostu, dobrim dijelom i utjecali na egzodus mladih i radno sposobnih ljudi iz Hrvatske.
– Najveći je utjecaj loše demografske slike na ukupnu potrošnju u Hrvatskoj, volumen investicija zbog smanjenog unutarnjeg tržišta i nedostatka radne snage te javne rashode zbog povećanih potreba za brigu o socijalnom ugroženim skupinama. Sve to u konačnici ugrožava ekonomski rast. Već i danas je evidentna neravnoteža između radno aktivnih i neaktivne populacije, a ako se trendovi nastave, ravnoteža će biti teško održiva – napominju u Mostu.
Lokalne vlasti
Kao glavne ciljeve navode otvaranje novih radnih mjesta i “business-friendly” zakonodavstvo.
– Budući da je intenzitet iseljavanja najveći u ruralnim područjima, ključne mjere koje predlažemo odnose se na značajnije smanjenje životnih troškova stanovništva i rasterećenje poslovanja gospodarskih subjekata na tim područjima – kaže Tomislav Panenić iz Mosta.
Dodaje kako se porezna oslobođenja i poticajna sredstva moraju znatno povećati. U to bi se, kažu, trebale uključiti i regionalne i lokalne vlasti.
(Agencije)
