[vc_row][vc_column width=”1/3″]Bilandžić[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Jesmo lli na rubu rata na Bliskom istoku i kakve posljedice bi mogla proizvesti spirala ratnih sukoba na tom području i u svijetu? O temi krizne situacije u Saudijskoj Arabiji i tom dijelu svijeta, u Studiju 4 govorio je Mirko Bilandžić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.[/vc_column][/vc_row]
– Na Bliskom istoku imamo kontinuitet sukoba, različitih tipova sukoba. Imamo jednu dimenziju regionalnog sigurnosnog kompleksa, što podrazumijeva da je sigurnosno pitanje središnje pitanje u svim tim zemljama. To je socijalno najheterogenije prema vjerskim, etničkim i drugim kriterijima, pojašnjava profesor Bilandžić dodajući da je to najnasilnije područje na svijetu.
– Ne vidimo da će se ta situacija promijeniti. Ova nova situacija s Iranom je zapravo mogući novi izvor kriznog i ratnog žarišta.
Što se događa u Jemenu?
– Situacija u Jemenu je takva da ta država zapravo postoji samo kao činjenica na zemljopisnoj karti, dodaje Bilandžić ističući da se da je ona izvor najnovijeg sukoba SAD-a, Saudijske Arabije i Irana. To je najsiromašnija država na Arapskom poluotoku. Oni su ostali diktatura s različitim odnosom između države i društva. To je bio jedan inkubator za nastanak jedne od najmoćnijih franšiza Al Qaede. Sukob između sjevernog i južnog Jemena je prerastao u sukob šiitskog i sunitskog dijela islama.
Saudijska Arabija nakon pobune Huta, koji su pod iranskim utjecajem, predvode koaliciju za vojnu intervenciju. Postavlja se i pitanje je li moguć direktni sukob Saudijske Arabije i Irana.
– Iran je povijesno i aktualno bitno drugačiji. Radi se o perzijskoj, šiitskoj državi. To je ključna točka koja je promijenila geopolitičku strukturu na tom području. Treba svakako spomenuti da je do Islamske revolucije 1979. godine, SAD bio ključni njihov saveznik. Nije to bila Saudijska Arabija. S obzirom da je Iran nuklearna sila koja nije pod kontrolom zapada, normalno je da postoji i određeni strah od njihovih sljedećih poteza.
Bilandžić kaže da je teško predvidjeti što će se događati, ali da će u svakom slučaju biti daljnjih sukoba. Bitni u cijeloj priči su SAD te Rusija koja podržava Iran. Je li moguć globalni sukob vojnih velesila?
– Ako sirijska kriza nije dovela do direktne konfrontacije, a prijetila je opasnost u nekoliko navrata, nije izvjesno da će se to dogoditi oko Irana. Mislim da američka vojna intervencija prema Iranu nije izvjesna. Ipak, ostaje nastavak kontinuiteta sukoba između zapada i Irana. Mislim da će sve ostati u sferi diplomacije i prinude. Oblici manjih vojnih intervencija su mogući, ali prelazak te crte utjecao bi na cijelu međunarodnu sigurnost.
– U svijetu se događa transformacija unipolarnog u multipolarni svijet. Zbigniew Brzezinski je davno, prije 30ak godina, rekao da će se u perspektivi stvarati jedna koalicija nezadovoljnih koji se protive američkom hegemonizmom. Danas otprilike i imamo takav razvoj situacije. Na Bliskom istoku nema situacije “neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj”, već “neprijatelj mog neprijetelja je moj neprijatelj”. Događaju se čudne stvari u tim savezništvima. Spomenimo situaciju Turske koja je članica NATO saveza, a kupuju naoružanje od Rusije, zaključuje Bilandžić za HRT
