Nezaposlenost kipi, trebat će nam nove interventne mjere

Analiza Poslovnog dnevnika
U travnju, mjesecu nakon što se startalo s primjenom mjera zaštite od pandemije koronavirusa i de facto zaustavljeno gospodarstvo, očekivano su sve hrvatske županije bilježile rast nezaposlenosti u odnosu na lanjski travanj, a i gradovi, uz izuzetak njih sedam.

Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanja, jedni koji su na godišnjoj razini imali manji broj nezaposlenih su Obrovac, Kutjevo, Glina, Duga Resa, Zlatar, Beli Manastir i Čazma. Na državnoj razini ukupno je krajem travnja na burzi bilo 159.234 nezaposlene osobe i gledano po svim parametrima bilježen je negativan trend, po čemu, naravno, Hrvatska ne odudara od ostalih država u uvjetima COVID-19.

Vladine subvencije za očuvanje radnih mjesta zasad su zaustavile daljnji rast, što je vidljivo iz dnevne statistike HZZ-a, koja je jučer u evidenciji imala neznatno manje nezaposlenih u odnosu na kraj travnja, ukupno 158.892.

Analitičari i poslodavci uvjereni su da slijedi novi val nakon što prestanu kapati subvencije za plaće, posebno nakon ljetne sezone, kada se i standardno povećava priljev na burzu rada. Fiskalnog prostora za te potpore više nema, a problemom kako dalje zadržati radna mjesta bavit će se nova većina u Saboru i nova Vlada. U travnju je, pak, u odnosu na kraj ožujka nezaposlenih bilo 15,7 tisuća više, a u odnosu na lanjski travanj 28 tisuća, za petinu više. Možda najslikovitija je evidencija novoprijavljenih na burzu rada, kojih je pristiglo gotovo 25,5 tisuće. Na godišnjoj razini to je udvostručenje broja novih u evidenciji, s tim da je najveći broj, više od 87%, došao prekidom radnog odnosa.

Najviše je pritom u registar HZZ-a novih prijava upisano u Zagrebu, sveukupno 3755, te Splitu (1728), Rijeci (1490), Osijeku (832) i Puli (758). Promatraju li se podaci za županije, broj novoregistriranih gledano u realnim pokazateljima, na godišnjoj razini povećan je najviše u Istarskoj, te Primorsko-goranskoj. Što se sektora tiče, prevladavaju dolasci iz ugostiteljskih djelatnosti i trgovine, te prerađivačke industrije. Čak se na burzu prijavilo i 3263 administrativnih službenika, te 16 dužnosnika i direktora.

S druge strane, broj zaposlenih s evidencije bio je tri četvrtine manji nego u travnju 2019. godine, svega 4,8 tisuća, a najlošiji rezultat pri tom su ostvarile Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska i Dubrovačko-neretvanska županija, uz Grad Zagreb. Osjetno je pala i potražnja za radnicima.

Lani u travnju zaprimljeno je 22.000 prijava, a ove godine oko 2000 poslodavaca na burzi je u travnju tražilo 5000 radnika, najviše u Zagrebu i Osijeku, Čakovcu, Varaždinu i Slavonskom Brodu. Gotovo petina prijavljenih poslova bili su u prerađivačkoj industriji, najviše u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, te prehrambenoj.

Iz tih sektora je i najveći broj novpridošlih na burzu, uz dodatak prerade drva i proizvodnje namještaja. Jedine djelatnosti u kojima je u travnju na burzu stiglo više ponuda za posao nego novoprijavljenih je gradnja zgrada, te specijalizirana gradnja, piše Poslovni dnevnik.

Iako je još prerano govoriti o tome kakvi će biti godišnji rezultati u ugostiteljstvu i turizmu, podaci o fiskaliziranim računima samo potvrđuju da će Hrvatska najveći pad prihoda i u gospodarstvu i u državnom proračunu imati baš u tom segmentu

Hrvatski veletrgovci, trgovci, ugostitelji, oni koji nude smještaj u hotelima, odnosno svi koji su u sustavu fiskalizacije, izgubili su od pojave koronavirusa u Hrvatskoj do 17. svibnja čak 8,8 milijardi kuna prihoda.

Pokazuju to podaci Porezne uprave po kojima je u razdoblju od 24. veljače do 17. svibnja ove godine promet po fiskaliziranim računima bio 30,9 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju prošle godine on iznosio 39,712 milijarde kuna. U tim su statistikama i podaci za tri tjedna, odnosno za razdoblje od 24. veljače do 18. ožujka, kad hrvatsko gospodarstvo nije bilo u potpunosti zatvoreno i u tom su vremenu još radili kafići, restorani, frizerski saloni, kao i trgovine iz maloprodaje koji nude i ostalu robu osim prehrane. No, gubitak prihoda je, i uz ta tri »otvorena« tjedna, ipak veći od 22 posto. To znači da je toliko manja i osnovica za naplatu PDV-a pa je država izgubila u tom razdoblju najmanje 2,2 milijarde kuna na tom najvažnijem porezu.

Pad od čak 71,87 posto u tom je razdoblju doživjela djelatnost smještaja te pripreme i usluživanja hrane, pa su poduzetnici iz te djelatnosti izgubili čak 2,824 milijarde kuna prihoda. U ta nepuna dva mjeseca njihov je prihod bio tek 1,105 milijardi kuna za razliku od 3,929 milijardi kuna koje su zaradili lani u istom razdoblju.

Dalo je ministarstvo i podatke za prvi tjedan svibnja, kad u Hrvatskoj još nisu bili otvoreni kafići i restorani niti trgovački centri i u tom je tjednu, u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, izgubljeno 732 milijuna kuna prometa, prema fiskalnim računima iz svih djelatnosti. U ugostiteljstvu i smještaju promet je bio tek 43.685 milijuna kuna, odnosno čak je devet puta manji nego u istom tjednu 2019. godine. U vrijeme kad su rijetki u smještaju imali goste i kad su restorani radili isključivo dostave, prihod je bio tek 11 posto iz istog tjedna 2019. godine, kad nitko nije ni sanjao kakav nas režim čeka 2020. godine.

Prvi tjedan otvaranja kafića i restorana donio je u djelatnosti smještaja i pripreme hrane nešto bolje rezultate pa je promet bio 143.781 milijun kuna, ali to je tek 35 posto prihoda iz istog tjedna prošle godine.

Iako je još prerano govoriti o tome kakvi će biti godišnji rezultati u ugostiteljstvu i turizmu, podaci o fiskaliziranim računima samo potvrđuju da će Hrvatska najveći pad prihoda i u gospodarstvu i u državnom proračuni imati baš u tom segmentu i da će se unatoč Vladinim naporima postići značajno povećanje tih prihoda do kraja godine.

Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević kaže da bi na kraju u Hrvatskoj osnovica za obračun PDV-a mogla biti niža za 25 do 30 posto nego lani i da bi gubitak PDV-a mogao biti oko 14 milijardi kuna, a kad se tome doda i gubitak prihoda zbog novih pravila u naplati PDV-a koji se sada naplaćuje po realizaciji, država bi u ovoj godini mogla ostati i bez 16 milijardi kuna od tog najvažnijeg poreza.

– Hrvatska će i bez drugog vala imati deset posto pada gospodarstva i možda deset posto deficita jer još nitko ne zna koliko će pomoći samo za održavanje na životu trebati javnim tvrtkama, a ne znamo ni koliki će minus biti u Zagrebu. Na kraju bi deficit konsolidirane države, znači one koja uključuje i lokalne vlasti, mogao biti oko deset posto BDP-a, procjenjuje Lovrinčević. Vlada je planirala minus od 25,34 milijarde kuna, a ako se ova procjena ostvari, taj bi minus mogao dosegnuti i 36 milijardi kuna. S takvim teretom bit će teži i oporavak u sljedećoj godini, uvjeren je Lovrinčević, bez obzira na to što Hrvatskoj svi za 2021. godinu prognoziraju stope rasta od šest ili sedam posto.

– Prvo tromjesečje ove godine neće biti nekog velikog pada ili ga uopće neće biti, ali onda će radi toga u prvom tromjesečju sljedeće godine pad biti možda pet ili šest posto, jer ne vjerujem da ćemo se do tada i bez drugog vala epidemije oporaviti. Do sljedećeg Uskrsa, kad bi taj oporavak mogao započeti, ako zdravstvena slika u cijelom svijetu bude dobra, imat ćemo šest do osam teških mjeseci. Ali ni 2021. godine neće se sve vratiti na staro, vrijedit će nova pravila i to će utjecati na gospodarstvo, zaključuje Lovrinčević.

– Pad potrošnje zbog turizma neće se osjetiti samo u ugostiteljstvu ili smještaju, nego i u maloprodaji, jer turisti su kupovali i po dućanima u Hrvatskoj. Zbog turizma će pasti i prodaja automobila, plovila. Ne treba zaboraviti i da će za koji mjesec nestati brojna »fantomska« radna mjesta koja se trenutno održavaju samo zahvaljujući potporama koje Vlada isplaćuje i to će dodatno smanjiti domaću potrošnju. Uz to, tvrtke će unatoč odgodama morati početi plaćati svoje porezne obveze koliko god to još odgađali, kaže Željko Lovrinčević. Jesen i zima će, napominje on, biti teški za hrvatsko gospodarstvo, sve ako i ne bude drugog vala epidemije, s kojim bi situacija dodatno bila otežana i onda bi bilo teško pretpostaviti koliki će gubici biti, ako se još jednom bude morao zatvoriti dio gospodarstva, prenosi Novi list.

You may also like

0 comments