Nestašica elektronike nagriza automobilsku industriju

Poslovni dnevnik
Globalna automobilska industrija nalazi se pred istim problemom koji je prije 10 godina pogodio japanske proizvođače – nestašicom elektroničkih komponenti.

No, ovoga bi puta taj problem cijeli sektor mogao stajati preko 60 milijardi dolara. Kako piše Bloomberg, kada je u ožujku 2011. tsunami izazvan snažnim potresom u Japanu poplavio tvornice u vlasništvu kompanije Renesas Electronics, tamošnja automobilska industrija našla se pred velikim izazovom.

Naime, Renesas je jedan od vodećih dobavljača poluvodiča. Bez elektroničkih komponenti koje se ugrađuju u većinu dijelova automobila, od mjenjača do zaslona osjetljivih na dodir, Honda, Nissan i Toyota bili su prisiljeni usporiti, a u nekim pogonima i potpuno zaustaviti proizvodnju idućih nekoliko mjeseci. Taj je slučaj razotkrio sve nedostatke japanske filozofije proizvodnje “upravo na vrijeme” koja zahtijeva minimalne zalihe repromaterijala te oslanjanja na isključivo jednog dobavljača. No, desetljeće kasnije, globalna automobilska industrija nalazi se pred gotovo identičnim problemom.

Okidač za sadašnju situaciju mnogo je sporija prirodna katastrofa: pandemija koronavirusa koja je poremetila dobavne lance proizvođača elektroničkih dijelova, “mozga i živčanog sustava” modernih vozila koji sve više postaju računala na kotačima. Naime, elektronički dijelovi danas u prosjeku čine 40 posto vrijednosti automobila. Kako je i ostatak automobilske industrije tijekom godina prigrlio japanski pristup održavanja malih zaliha koje financijski ne opterećuju kompanije, sada se postavlja pitanje kako osigurati isporuke elektroničkih komponenti. Da problem nije bezazlen pokazuje i izračun konzultantske tvrtke AlixPartners prema kojoj će nestašica dovesti do 14 milijardi dolara manjih prihoda tijekom prvog tromjesečja.

Za cijelu 2021. automobilska industrija može računati na udarac od 61 milijardu dolara. Podsjetimo, izbijanje pandemije u proljeće prošle godine dovelo je do najvećeg zatvaranja proizvodnih kapaciteta automobilske industrije od kraja 2. svjetskog rata. Globalna prodaja je potonula sa 8,1 milijun vozila krajem 2019. na 4 milijuna krajem travnja. Međutim, tijekom ljeta došlo je do bržeg oporavka od očekivanja. Potaknuti ponudom jeftinih kredita te strahom od zaraze u javnom prijevozu, mnogi su odlučili kupiti automobil. Već krajem rujna u svijetu je prodano 7,8 milijuna vozila, pokazuju podaci tvrtke LMC Automotive.

No, dok su tvornice automobila bile zatvorene, proizvođači elektronike pronašli su nove kupce – proizvođače mobitela, igraćih konzola i računala, robe za kojom je tijekom zaključavanja vladala velika potražnja. Problem je u tome što su tehnološki divovi, poput Samsunga, Applea i Sonyja, spremni platiti više za te komponente kako bi njihova proizvodnja bila neometana, pojašnjava Jeff Pu, analitičar tvrtke GF Securities.

“Proizvođači automobila manje su voljni to učiniti”, dodaje Pu.

Nestašica se počela nazirati nekoliko dana prije Božića kada je Volkswagen objavio kako ima problema s organizacijom proizvodnje zbog nedostatka elektroničkih komponenti. Sljedeći su na redu bili proizvođači auto-dijelova Bosch i Continental koji su poručili da će njihove isporuke kasniti. Potom je Nissan najavio da će nedostatak procesora dovesti do smanjenja proizvodnje jednog njegovog modela.

Nakon toga najave zaustavljanja proizvodnje slijedile su jedna za drugom: Fiat Chrysler poslao je radnike kućama u Kanadi i Meksiku, probleme u proizvodnji priznao je i Daimler, Honda je smanjila proizvodnju u japanskim pogonima za 4000 vozila, a Ford je na tjedan dana zatvorio tvornicu u Kentuckyju te na mjesec dana pogon u Njemačkoj. IHS Markit procjenjuje da će u prvom tromjesečju zbog nestašice biti proizvedeno 628.000 vozila manje, odnosno 3 posto globalne proizvodnje.

Unatoč poukama iz pandemije i potresa u Japanu, automobilska industrija nije voljna promijeniti svoj način proizvodnje. Naime, stvaranje velikih zaliha dijelova za proizvodnju je skupo, a to u poslu s niskim maržama kao što je proizvodnja automobila nije opcija.

Zato nema previše smisla planirati proizvodnju na temelju najgoreg scenarija koji se događa jednom u desetljeću, ističe Kevin Tynan, analitičar Bloomberg Intelligencea. “To je kao da vozite cijele godine golemi terenac s pogonom na sva četiri kotača jer očekujete tri do četiri snježne mećave”, kaže Tynan.

Dok proizvođači i njihovi dobavljači javno ističu kako zajednički rade na prevladavanju ovog problema, neslužbeno upiru pristom jedni u druge. Proizvođači elektronike inzistiraju da je krivac opsjednutost automobilske industrije malim zalihama. Automobilska industrija uzvraća da dobavljači favoriziraju proizvođače potrošačke elektronike zbog dobre zarade, a što “elektroničari” opovrgavaju.

Tko god bio kriv, poznavatelji situacije smatraju da nestašica neće biti okončana prije ljeta, a neki tvrde da će potrajati i do jeseni, piše Poslovni dnevnik.

You may also like

0 comments