[vc_row][vc_column width=”1/3″]Europska unija prema neslužbenim izvorima želi sačekati do studenoga i vidjeti hoće li pregovori o razlazu s Velikom Britanijom propasti i tek onda se početi pripremati za scenarij brexita bez sporazuma, za što bi Komisiji navodno trebalo samo pet dana.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Prema diplomatskim izvorima, predstavnik Komisije je na sastanku Odbora stalnih predstavnika zemalja članica (COREPER), koji čine veleposlanici zemalja članica, rekao da će se čekati do studenoga kako bi se vidjelo hoće li pregovori koji se vode rezultirati sporazumom ili će završiti bez njega, što je scenarnij kojeg se svi pribojavaju. Glasnogovornik Komisije Margiritis Schinas nije u četvrtak želio komentirati neslužbena izvješća, ponavljajući da Komisija radi na postizanju sporazuma, ali da to ne znači da zanemaruje svoju dužnost da se pripremi i za scenarij izlaska Velike Britanije bez sporazuma. [/vc_column][/vc_row]
“Nećemo komentirati nikakva izvješća, izvore, glasine o onome što se događa u tijelima EU-a koja donose odluke. Naša je zadaća raditi na postizanju sporazuma, to je naš plan A, ali to ne znači da zanemarujemo našu dužnost da budemo spremni za sve opcije”, rekao je Schinas.
Schinas nije htio odgovoriti na inzistiranje novinara da kaže kakve se mjere pripremaju u slučaju da do brexita dođe bez sporazuma. “Spremni smo za sve scenarnije. Sada se trebamo usredočiti na pregovore i želim ponoviti ovom prigodom što je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker o tome rekao na summitu u Salzburgu: ne brinite, budite sretni”, dodao je Schinas.
Čelnici EU-a sastat će se 18. i 19. listopada na redovitom summitu u Bruxellesu. Tada bi se trebalo znati hoće li se organizirati izvanredni summit o brexitu mjesec dana kasnije, 17. i 18. studenoga. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk izjavio je na summitu, koji je održan u Salzburgu 19. i 20. rujna, da će sazivanje izvanrednog summita imati smisla jedino ako na listopadskom summitu bude izvjesno da bi do sporazuma moglo doći.
Neki diplomati upozoravaju da će i u slučaju brexita bez sporazuma, trebati imati separatne sporazume po pojedinim područjima, poput zračnog prometa ili međusobnog priznavanja prava europskih građana u Velikoj Britaniji i britanskih u Europskoj uniji. U tim područjima bi se jednostavno mogla produljiti primjena postojećih pravila, ali je stvar daleko kompliciranija po pitanju granica na irskom otoku.
Pitanje granice između Republike Irske i Sjeverne Irske, koja će postati jedina kopnena granica između dvije strane, najteže je pitanje za koje još nema rješenja.
Sporazumom na Veliki petak 1998. ukinute su granične kontrole između Republike Irske i Sjeverne Irske. Tim sporazumom okončani su tridesetogodišnji sukobi u Sjevernoj Irskoj. Ponovno uvođenje graničnih kontrola moglo bi ugroziti ionako krhki mirovni proces, stoga su se obje strane obvezale da će učiniti sve da se takav scenarij izbjegne. Međutim, s obzirom na to da Velika Britanija želi napustiti jedinstveno europsko tržište i carinsku uniju, koja po definiciji mora imati funkcionalne granice, postavilo se pitanje kako to postići.
Europska unija je predložila da Sjeverna Irska nastavi primjenjivati europska pravila čime bi se izbjegla potreba za granicama, ali Velika Britanija kaže da je to neprihvatljivo jer bi se time, po Londonu, uvele granice između pojedinih dijelova Ujedinjene Kraljevine.
Paralelno s pregovorima između EU-a i Velike Britanije, vode se rasprave unutar britanske vladajuće Konzervativne stranke, koja je duboko podijeljena oko toga. Krajem ovoga tjedna i početkom sljedećega, u Birminghamu se održava konferencija Konzervativne stranke, na kojoj bi moglo doći do pokušaja svrgavanja Therese May s položaja britanske premijerke, jer su zagovornici prekida svih veza s EU-om vrlo nezadovoljni njezinim prijedlogom sporazuma o napuštanju EU-a.