[vc_row][vc_column width=”1/3″]Povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske je svakako dobra vijest, ali Hrvatska se time ne može zadovoljiti, istaknuo je ekonomski analitičar Damir Novotny, koji se gostujući u Novom danu osvrnuo i na investicije u RH , strukturne reforme, najavu smanjenja PDV-a, gradnju Pelješkog mosta te rizik od Agrokora i stanje oko Ine.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Rejting agencija Fitch u petak je podigla rejting Hrvatske s ‘BB’ na ‘BB+’ uz stabilne izglede, Vlada tvrdi da je riječ o prvom povećanju od 2004. godine, je li i što to znači?
Svakako je to dobra vijest, no radi se o poboljšavanju kreditnog rejtinga u B grupi, nalazimo se u sredini i velik je put još do izlaska iz spekulativne razine.
Koliko koraka još?
Relativno blizu je BB+, korak prema BBB pa prema grupi A, Hrvatska se ovime ne može zadovoljiti, da ostanemo ovdje Hrvatska bi bila jedina članica EU s tako lošim kreditnim rejtingom, ostale su članice po stupanj, dva iznad, Češka i Slovačka – kao usporedive zemlje – nalaze se u sredini grupe A i povoljan kreditni rejting im olakšava zaduživanje, prije svega privatnom sektoru, dakle, uslijedila je pozitivna ocjena zbog pada javnog duga, ali još je visok i dug je put do Češke i Slovačke.
[/vc_column][/vc_row] Što je s druge dvije agencije, kakva očekivanja imate?
Standard & Poor’s ima sličan sustav kao i Fitch, očekujem isto – jedan razred više, a kod Moody’s ćemo vidjeti – oni su uvijek najoštriji, analiziraju širi kontekst i bit će oko toga velike diskusije, ali očekujem da će i oni podignuti.
Sandra Švaljek je upozorila da je kreditni rejting Hrvatske prema Fitchu bio bolji 2013. nego što je danas.
Imali smo 2009. nagli pad pa se onda počela Hrvatska oporavljati i potom je opet došlo do pada, Fitch je tada poboljšao pa rušio rejting. Ne treba stvarati euforiju oko povećanja kreditnog rejtinga, pred Vladom je još puno zadaća i dug je put da bi se sredilo javne financije koje su glavne prepreke u dizanju prema grupi A.
Kako stojimo kad je riječ o okruženju – cijene energenata, hoće li biti njihova povećanja, kreditnih stopa, ima li opasnosti od rasta cijena, u kakvim ćemo uvjetima biti ove godine?
Pozitivno je da na strani potražnje robe u okruženju, Slovenija, Austrija … stvari stoje dobro, potražnja i tržišta rastu pa možemo reći da oni koji imaju konkurentnost, imat će i daljnja njezina povećanja, ali što se tiče energenata – njih nemamo dovoljno. Primjerice, Island djelomično svoj rast temelji na termalnoj energiji što mi nemamo, Hrvatska nije dovoljno ulagala tako da nema dovoljno energije, osobito ne za one energetski intenzivne aktivnosti, a vidimo da cijene nafte rastu. Cijena rada će biti vrlo velik problem jer ona raste, nema dovoljno radne snage, ona koja ostaje tražit će i dobiti više plaće, tako da možemo očekivati porast troškova energije, rada i sirovine, a što se tiče kamatnih stopa, mislim da će do njihova sniženja dovesti poboljšanja kreditnog rejtinga.
Kriza u Agrokoru, što očekujete, ostalo je malo vremena za nagodbu?
Do nje će morati doći, mnogima se neće , zapravo nikome se neće svidjeti jer su dugovi visoki, mora se očekivati velik otpis od strane vjerovnika, vidimo reakcije dobavljača, ali mislim da mora doći do nagodbe i da će na neki način nastaviti svoj život …
A Konzum?
Konzum je velik problem, ima puno prodavaonica, općenito je kod nas niska produktivnost po kvadratu u odnosu na stanje u Europi, gotovo dvostruko niža, bolje bi bilo da dođe u ruke nekog tko zna raditi taj posao, vidimo da su konkurenti uspješniji na hrvatskom tržištu …
A u ruke domaćeg konzorcija?
Vidjeli smo to već kod Dione pa nije bilo baš uspješno, ne znam je li to pametno, vezali bi se dobavljači za svoje maloprodajne objekte, a vidimo da Konzum nije dominantan, no sudbina Agrokora neće dominanto utjecati na makroekonomsku sliku, a gubitak radnih mjesta bit će vrlo brzo nadoknađen, možda je i bolje da ljudi koji odu iz Konzuma odu u turistički sektor.
Kako vidite stanje s Inom?
Ina posluje relativno dobro, ali daleko je to od zamišljenog koncepta u doba Račanove Vlade, MOL je najavio da bi se rado riješio udjela u Ini, koliko znamo, ruska kompanija provodi due diligence, Ina nema vrijednosti kao prije 15 godina, niti će je ikad imati. Ona se pretvorila u veletrgovca i maloprerađivača, rade to i drugi na hrvatskom tržištu i na drugima na kojima posluju, ona ne može imati strateški značaj i Vlada traži način kako bi se toga riješila i smatram da rješenje treba tražiti u nekom trećem partneru …
Ima li ga?
Nema zainteresiranih, jedino Rusi koji šire poslovanje u Istočnoj Europi i žele zadržati svoju poziciju, a je li to dobro ili nije tek ćemo vidjeti. (N1info)
