[vc_row][vc_column width=”1/3″]U Ministarstvu gospodarstva u završnoj su fazi dva akcijska plana koja bi dogodine poduzetnicima trebala donijeti oko milijardu kuna rasterećenja kroz smanjenje neporeznih nameta i administrativnih barijera.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Najavio je to nakon jučerašnjeg sastanka Vlade i predstavnika Hrvatske udruge poslodavaca ministar gospodarstva Darko Horvat. Glavne teme s kojima su HUP-ovci došli u Banske dvore bile su radno zakonodavstvo i porezno rasterećenje, a Horvat je nakon sastanka rekao kako bi se prema prvom akcijskom planu 2019. ukinuo veći broj administrativnih barijera, a drugom, koji će njegovo ministarstvo izbrusiti zajedno s HUP-om i drugim zainteresiranim stranama, namjera je, kaže, da se “kod neporeznih davanja anuliraju opterećenja koja su izravni doprinos državnom proračunu”.[/vc_column][/vc_row]
Ni na pitanje da malo konkretnije objasni što će se to ukidati i smanjivati i koliko će to rasteretiti poslodavce, ministar nije bio mnogo izravniji. Kazao je da se “trenutno anuliranjem administrativnih i neporeznih davanja postiže rasterećenje od oko 600 milijuna kuna godišnje, a provedbom dva akcijska plana u 2019. rasterećenja biti i veća, na razini od oko milijardu kuna”. Poslodavci su barem jasniji oko toga što su poručili Vladi, a kao što su već višekratno isticali, goruća pitanja i viđenja rješenja koje su i jučer apostrofirali vezani su uz problem nedostatka radne snage i opterećenja gospodarstva. Predsjednica HUP-a Gordana Deranja rekla je kako se s resornim ministarstvima pokušava vidjeti gdje je mogući prostor u idućoj godini da se stvari poboljšaju, uključujući i omogućavanje da poslodavci povećavaju plaće. “Uvoz radnika je ono što sad gasi vatru, no treba razmišljati dugoročno”, ponovila je čelnica HUP-a.
Kao i mnogo puta dosad, poslodavci Vladi u prvom redu zamjeraju sporost. U vezi s državnim saniranjem i davanjem jamstava za gubitaše, Deranja je napomenula kako prvo treba definirati u kojem pravcu se želimo razvijati. “Pokrivati gubitaše naravno da ne. Treba poticati industrije koje izvoze, stvaraju novu dodanu vrijednost, a država treba prepoznati koje su to”, istaknula je.
