Nema više iluzija, europske kompanije napuštaju Iran

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk pozvao je u srijedu u Sofiji članice EU-a na jedinstvo i ocijenio da Europska unija treba biti zahvalna američkom predsjedniku Donaldu Trumpu koji joj je svojim potezima pomogao da se oslobodi svih iluzija.
“Gledajući u posljednje odluke predsjednika Trumpa, netko bi čak mogao pomisliti: s ovakvim prijateljima tko još treba neprijatelje. Iskreno govoreći, Europa treba biti zahvalna predsjedniku Trumpu jer smo se zahvaljujući njemu oslobodili svih iluzija”, izjavio je Tusk uoči neformalnog sastanka 28 čelnika EU-a u Sofiji.

Čelnici EU-a okupili su se u Sofiji zbog summita EU-zapadni Balkan, koji se održava u četvrtak, a u srijedu navečer održava se radna večera na kojoj će se razgovarati o europskom odgovoru na posljednje poteze američke adminstracije – povlačenje iz nukleranog sporazuma s Iranom i uvođenje carina na aluminij i čelik.

Tusk je rekao da je EU suočena s novim fenomenom, “kapricioznom i nasrtljivom američkom administracijom”. Tusk se zauzeo za to da Europa treba učiniti sve što može kako bi očuvala dobre transatlantske veze, ali istodobno mora biti spremna za sve scenarije. “Imamo dovoljno potencijala da se suočimo s tim izazovom. Ali treba nam više političkog jedinstva i odlučnosti”, rekao je Tusk.

Sve više europskih kompanija smanjuje svoje poslovne aktivnosti ili potpuno zaustavlja planirane projekte u Iranu jer se plaše posljedica nakon što se Washington povukao iz međunarodnog nuklearnog sporazuma s tom zemljom i najavio joj nove sankcije.

U srijedu je francuska energetska kompanija Total objavila da će se povući iz projekta povezanog s plinom u Iranu, vrijednog više milijardi dolara, ako se za taj projekt ne može osigurati izuzeće od sankcija SAD-a.

To je posljednji u nizu primjera da europske kompanije preuzimaju stvari u svoje ruke, dok se europske i neke druge vlasti bore za spas međunarodnog nuklearnog sporazuma s Iranom nakon što su se Sjedinjene Države povukle iz tog sporazuma i poručile da će ponovno uvesti sankcije Teheranu.

Europski čelnici žele održati taj sporazum i nastoje pronaći način kako bi osigurali kompanijama da njihova ulaganja budu izvan dosega sankcija Washingtona.

Također žele uvjeriti Teheran da se vrijedi pridržavati sporazuma iz 2015., koji je ukinuo ranije sankcije toj državi u zamjenu za njezino napuštanje nuklearnih ambicija.

Total je 2017. potpisao ugovor o razvoju South Pars polja u Iranu, s početnom investicijom od milijardu dolara, a taj je ugovor Teheran često isticao kao simbol uspjeha sporazuma.

Total je u srijedu poručio da neće nastaviti projekt South Pars 11 i da će morati prekinuti sve povezane operacije prije 4. studenoga 2018., osim ako ne dobije posebno izuzeće od sankcija za taj projekt od strane američkih vlasti, uz potporu francuskih i europskih vlasti.

Totalovo priopćenje došlo je nakon što su njemački osiguravatelj Allianz i danski brodarski div Maersk Tankers objavili da smanjuju svoje poslovanje u Iranu.

Talijanska naftna kompanija Eni, koja je još lanjskog lipnja potpisala privremeni sporazum s Teheranom za provedbu studija izvedivosti u vezi nafte i plina, poručila je prošloga tjedna, odmah nakon odluke Washingtona o napuštanju nuklearnog sporazuma, kako ne planira nikakve nove projekte u Iranu.

Joe Kaeser, izvršni direktor njemačkog Siemensa, izjavio je, pak, za CNN da njegova tvrtka neće biti u mogućnosti poslovati s Teheranom.

U međuvremenu, Iran je poručio kako bi mogao ponovno početi obogaćivati uran ako više ne bude vidio nikakvu ekonomsku korist od sporazuma.

Total je u srijedu poručio i da bi izuzeće trebalo uključivati zaštitu od sekundarnih sankcija koje bi Washington mogao nametnuti tvrtkama koje nastave poslovati s Iranom.

A to bi moglo uključivati gubitak mogućnosti financiranja u dolarima od strane američkih banaka, gubitak američkih dioničara i nemogućnost nastavka američkih operacija, istaknuo je Total.

Francuska, Njemačka i Britanija vode europske napore za očuvanje europskih gospodarskih interesa, ali imaju malo mogućnosti.

„Bilo bi samoubojstvo pokrenuti bilo kakav novi posao ili financiranje za Iran ili tvrtke povezane s Iranom bez izričitih jamstava američke vlade. Drže nas za vrat jer se jako puno poslova slapa u dolarima”, kazao je Reuters jedan europski investicijski bankar.

“Novčane kazne ovih se dana određuju u iznosima od više milijardi dolara, pa ne vrijedi preuzimati rizik za male poslove ili kako bi se možda udovoljilo europskim vlastima”, ističe taj bankar.

Europske zemlje moraju pojačati napore da migraciju stave pod kontrolu, pogotovo kad je riječ o osiguranju vanjskih granica EU-a, rekao je u srijedu povjerenik EU-a za migracije Dimitris Avramopouluos.

EU je pojačao napore kako bi ograničio migraciju nakon što je više od milijun ljudi stiglo 2015. Unatoč tome, priljev migranata se povećao proteklih mjeseci, posebno migracijskim rutama iz Turske.

“Situacija je još uvijek osjetljiva i naš posao daleko je od završetka”, rekao je Avramopoulos te pozvao zemlje članice da donesu reforme o sustavu azila EU-a.

“Apsolutno više nemamo vremena za gubljenje”, kazao je.

Više od 15.000 migranata dosad je stiglo ove godine iz Turske, objavilo je povjerenstvo uz napomenu da je broj prelazaka preko kopnene granice s Grčkom devet puta veći u odnosu prema istom razdoblju prošle godine.

Brojke svejedno ostaju “drastično” niže nego što su bile prije no što je EU sklopio dogovor o zaustavljanju migracije s Turskom 2015., navodi povjerenstvo.

Europska granična i obalna straža ponudila je da pojača svoju prisutnost duž tursko-grčke granice, no “stalno i značajno nedostaje” joj osoblja i opreme, reklo je povjerenstvo napomenuvši da može biti ispunjeno manje od pola operativnih potreba.

Članice EU-a trebale bi se dogovoriti o predloženim reformama o azilu do summita u lipnju.

Dogovori o reformama zapeli su zbog redistribucije izbjeglica u jeku žestokog protivljenja zemlja među kojima su Mađarska i Poljska.

You may also like

0 comments