Predsjednik vanjskpolitičkog odbora Europskog parlamenta i član rukovodstva saveznog CDU (Bundesvorstand), koji vodi kancelarka Angela Merkel, Elmar Brok bio je u posjetu Hrvatskoj i pristao na razgovor za Jutarnji list.
Gospodine Brok, došli ste u Hrvatsku u jeku predizborne kampanje. “Došao sam kako bih dao podršku HDZ-u i njegovu predsjedniku Tomislavu Karamarku u borbi za mjesto premijera. I drago mi je da je Tomislava Karamarka prošlog tjedna u Berlinu primila predsjednica CDU Angela Merkel i time njemu i HDZ-u, našoj sestrinskoj pučkoj stranci, pružila potporu za predstojeće izbore. Vjerujem da će pobjeda HDZ-a stabilizirati Hrvatsku u ovom teškom trenutku za vašu zemlju i cijelu EU koji je izazvan priljevom izbjeglica.”
Dakle, sadašnja, sada tehnička, Vlada ne nudi potrebnu stabilnost? “Imamo osjećaj da u ovom trenutku napori Hrvatske nisu toliko konstruktivni koliko bi mogli i trebali biti. Potrebna je suradnja sa svim zemljama u regiji jer je rješenje moguće naćisamouzajedništvu. Čini nam se da tih napora nema, a trebalo bi ih biti prije svega u interesu hrvatskih državljana, a zatim i svih nas, Slovenije, Austrije, Njemačke… Svi smo u jednom čamcu i zato je potrebno da radimo zajedno.”
Kako gledate na dogovore EU i zemalja zapadnog Balkana u vezi s pitanjem izbjeglica? !”To je samo jedan dio problema, mi se moramo suočiti s pitanjima rata u Siriji i Iraku, zatim činjenicom da Turska pušta ljude iz svoje zemlje, da je potrebno da i mi jače zaštitimo vanjske granice EU. Tu je mnogo razloga. I upravo zbog toga je nužna suradnja svih članica EU, a posebno susjednih zemalja. No, vidimo da je mađarski premijer Viktor Orban postavio žičanu ogradu na granicu s Hrvatskom, a u oštrim izjavama nije štedio ni kancelarku Angelu Merkel.”
Napori hrvatske Vlade u izbjegličkoj krizi nisu toliko konstruktivni prema susjedima koliko bi mogli i trebali biti “Gledajte, ne slažem se sa svime što je Orban učinio, ali mi smo svi jedno vrijeme ostavili Mađarsku samu da se nosi s izbjegličkim valom koji je prolazio kroz tu zemlju. A tada su i Hrvatska i Slovenija gledale razmišljajući: To je posao Mađarske. A onda su oni poduzeli neke korake i tada se kriza prelila u Hrvatsku i Sloveniju. Dakle, moramo se bolje organizirati i učiti iz tih pogrešaka. Svakako jedobra odluka da postoji stalna komunikacija između susjednih zemalja, da se imenuju osobe koje će biti koordinatori. I nužno je provoditi europske zakone.”
Može li u tome biti presudna uloga Frontexa, snaga EU za zaštitu vanjskih granica, u Hrvatskoj i Grčkoj? “Frontex može pomoći, ali mi moramo prije svega riješiti pitanja s Turskom, nevezano uz izbore. Sada se dogovara akcijski plan EU-Turska. Naime, ta je zemlja do sada primila 2,5 milijuna izbjeglica i ondje su već četiri godine i ne treba se čuditi što su neke sada pustili da prođu.”
Postoje brojni glasovi koji govore da ova izbjeglička kriza dovodi u pitanje cjelokupni projekt EU, propao je Sporazum iz Dublina, govori se o potpunoj suspenziji Schengena. “Kao prvo, Sporazum iz Dublina bio je rađen za neke sasvim drukčije okolnosti. Ne možemo očekivati da Grci, Maltežani i drugi sami rade posao za sve nas ostale. Dakle, ponavljam, moramo naći zajednička rješenja.
Kako komentirate vijesti da ova kriza dovodi do tenzija između CSU i CDU te unutar njemačke vladine koalicije? “Sasvim je razumljivo da stranke imaju svoja stajališta, da nude svoje opcije za rješenje ove krize jer je riječ o velikom izazovu. Kakva bi korist bila od ograde oko Bavarske? Ljudi imaju pravo doći, ali jasno je tko ima pravo na azilonikojimaježivotuneposrednoj opasnosti zbog političkih razloga ili koji bježe od rata. Ali to nikako ne vrijedi za ljude sa zapadnog Balkana jer su ondje zemlje stabilne i oni ne bi smjeli oduzimati mjesta ljudima koji su u nevolji. Nama je došlo 10.000 ljudi iz Albanije. Jasno mi je da se situacija u Albaniji ne može usporediti s onom u Stockholmu, ali u Albaniji se ljudi ne boje za svoj život. I njih stoga vraćamo.”
Kako ocjenjujete aktivnost dosadašnje hrvatske Vlade kao nove članice EU? “Čudim se kako Hrvatska nije uspjela iskoristiti brojne mogućnosti koje joj pružaju europski strukturni fondovi. To bi, naime, bitno pomoglo ekonomskom razvoju. Tu se može napraviti mnogo više i vjerujem da će u tome uspjeti nova Vlada. Tu je svakako i pitanje jačanje vladavine prava, borbe protiv korupcije. Jer, samo ako su sigurne da će imati dobru pravosudnu zaštitu, kompanije će se odlučiti na investicije. Tada nastaje sinergija investicija i pozitivnih utjecaja fondova i to će za Hrvatsku biti ekonomski blagotvorno.”
Znači, to je i razlog zašto nema više njemačkih investicija? “I ne samo njemačkih. Gledajte, ako želite nekamo investirati svoj privatni novac, tada svakako gledate hoćete li biti pravno zaštićeni, imati fair play. Ako toga nema, novac ćete uložiti drugamo. Investitori svoje odluke donose nevezano uz politiku, ona mora stvoriti uvjete, ali pojedinci sami odlučuju ovisno o tome kakvi su im izgledi. Jednostavno.”
