Analiza Bloomberg Adrie
Adria regija: Neiskorišteni potencijal za obnovljive izvore energije
Nije tajna da zemlje Adria regije imaju značajan geolokacijski potencijal za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Međutim, unatoč tom potencijalu, regija se još uvijek značajno oslanja na korištenje fosilnih goriva u proizvodnji električne energije, osobito u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, gdje udio fosilnih goriva prelazi 60 posto. S druge strane, Slovenija i Hrvatska imaju znatno manji udio zahvaljujući nuklearnoj elektrani Krško.
Godine 2023. solarni kapacitet dosegao je 2,3 gigavata, dok je kapacitet vjetra dosegao 1,9 gigavata, što predstavlja povećanje od 687, odnosno 455 posto u usporedbi s razdobljem prije deset godina. Ovo širenje omogućeno je državnim poticajnim mjerama, jeftinijom tehnologijom i nižim troškovima ulaganja te atraktivnim povratima na ulaganja. Unatoč povećanju kapaciteta, regija još uvijek nije u potpunosti iskoristila svoj potencijal.
Prema istraživanju Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA), potencijal vjetra u Srbiji iznosi 1800 megavata, što je tri puta više u odnosu na trenutni kapacitet od 500 megavata na kraju 2023. godine. Sličan jaz postoji i u Sloveniji, BiH i Sjevernoj Makedoniji. Jedino Hrvatska, s kapacitetom od 1,1 gigavata, koristi svoje vjetropotencijale iznad procijenjenih vrijednosti.
Kada je riječ o solarnoj energiji, Slovenija polako dostiže cilj Remap 2030 s instaliranim kapacitetom od gigavata krajem 2023. godine. S obzirom na to da su solarne instalacije obično manjeg kapaciteta, potrebno je realizirati veliki broj pojedinačnih projekata kako bi se postigao ovaj rezultat. Međutim, vjetroenergija u Sloveniji još uvijek je gotovo potpuno neiskorišten resurs s samo tri vjetroelektrane ukupne snage tri megavata.
Nepovoljni propisi i otpor javnosti prema izgradnji vjetroelektrana potaknuli su slovenske investitore da ulažu u susjedne zemlje. Petrol je izgradio dvije vjetroelektrane u Hrvatskoj, dok Interenergo širi svoje investicije u Hrvatskoj i BiH. Fond Alfi Green Energy, zajedno s MK grupom, financirao je vjetropark u Srbiji ukupne snage 105,6 megavata, koji je nedavno počeo s radom.
U Srbiji je procijenjeni potencijal solarnih kapaciteta čak 3,6 gigavata, dok je trenutni kapacitet samo četiri posto potencijala, sa 137 megavata instaliranih kapaciteta na kraju 2023. godine. Veličina pojedinačnih solarnih projekata postupno raste, a neke zemlje najavljuju velika ulaganja. Jedna od njih je samobalansirajuća solarna elektrana snage gigavata u Srbiji, za čiju je izgradnju početkom godine sklopljen ugovor s Hyundaijem.
I druge studije ukazuju na značajan neiskorišteni kapacitet regije. Prema istraživanju financiranom od EBRD-a “Akcijski plan za obnovljive izvore energije na moru u Hrvatskoj”, procijenjeni potencijal pučinskog vjetra iznosi visokih 25 gigavata, od čega 8,1 gigavat otpada na vjetroelektrane pričvršćene za morsko dno. Iskorištavanjem ovog potencijala Hrvatska bi značajno doprinijela energetskoj sigurnosti Europe. Trenutno je u cijeloj Europi instalirano 30 gigavata vjetroelektrana pričvršćenih za morsko dno, a Hrvatska ima priliku postati ključni igrač na ovom polju, piše Bloomberg Adria.
