[vc_row][vc_column width=”1/3″]HGK poručio [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Glavni problem s kojim se trenutačno suočava hrvatsko gospodarstvo je nedostatak radnika pa treba hitno ukinuti kvote za strance, rekao je u ponedjeljak predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović.[/vc_column][/vc_row]
“Gospodarski rast od gotovo četiri posto se konačno bliži stopama koje smo priželjkivali i očekivali, a kamatne stope su na najnižim razinama. No, glavna prepreka nastavku tih pozitivnih trendova je nedostatak radne snage. To je pitanje svih pitanja u ovom trenutku”, rekao je Burilović na Skupštini HGK.
Predsjednik Komore tvrdi da je Vlada poslušala glas gospodarstva u pripremi nove regulative i da se pripremaju izmjene Zakona o strancima, kojima bi se trebale ukinuti kvote i olakšati zapošljavanje stranaca. “To je korak u pravom smjeru, ali moramo se ubrzati i što prije poslati nacrt novog zakona o strancima u javnu raspravu”, rekao je Burlović.
Upozorio je pri tome da će se stanje na tržištu rada dodatno pogoršati od 1. srpnja iduće godine, kada Austrija ukine ograničenja za hrvatske državljane pa se očekuje dodatan odljev radne snage. Predsjednik HGK ističe i da se hrvatski poslodavci gotovo više ne mogu osloniti na uvoz radnika iz susjednih zemalja, pogotovo iz Bosne i Hercegovine, jer je taj populacijski bazen presahnuo, a većina tamošnjih građana koji imaju hrvatsko državljanstvo u svojim radnim migracijama preskaču Hrvatsku i odlaze u zapadnoeuropske zemlje.
Burilović preporuča i postroženje pravila za korisnike usluga Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Mnogi, po njegovu mišljenju, traže posao “a mole Boga da ga ne nađu”, a tako se mogu ponašati jer trenutna regulativa to omogućuje. “Ne smijemo si dopustiti da zbog birokracije i tromosti pojedinih institucija usporimo toliko potrebni rast BDP-a. To je luksuz koji si ne možemo dozvoliti jer i ovako kaskamo za konkurencijom“, upozorio je Burilović, najavljujući da Komora sutra organizira konferenciju “Može li Hrvatska bez stranih radnika?”.
Skupština HGK je prihvatila izvješće o poslovanju Komore za 2018. godinu, koje je pokazalo da je prihod prošle godine realiziran u iznosu od 208,1 milijuna kuna, što je za 11,5 milijuna više nego u 2017. godini. S obzirom da su rashodi bili nešto niži od prihoda lani je Komora ostvarila višak prihoda nad rashodima u iznosu od 19,8 tisuća kuna.
Po podacima HGK, lani su u odnosu na 2017. godinu najviše porasli prihodi od EU projekata, za 14,8 milijuna, na ukupno 33,1 milijun kuna, te od članarina, za 3,9 milijuna kuna, na 151,8 milijuna ukupno. Na skupštini je najavljeno otvaranje HGK-ovih predstavništava u Beču, Muenchenu, Milanu i Istanbulu te prodaja zgrade u Bruxellesu, uz preseljenje u jeftiniji i funkcionalniji prostor.
[quote_box name=””]
Rast troškova rada po satu u Hrvatskoj osjetno je usporio u prvom tromjesečju iako je i dalje znatno snažniji u odnosu na prosjek Europske unije, pokazuje u ponedjeljak objavljeno izvješće europskog statističkog ureda.
Troškovi rada po satu u Hrvatskoj porasli su u prva tri ovogodišnja mjeseca 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U četvrtom tromjesečju prošle godine porasli su 5,4 posto, pokazuju podaci Eurostata. Pritom su troškovi plaća uvećani 4,8 posto, nakon 5,7-postotnog rasta u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju.
Izrazito je pak usporio rast troškova doprinosa, na samo 0,9 posto u prvom ovogodišnjem tromjesečju, u usporedbi s 3,8 postotnim rastom u četvrtom tromjesečju 2018. Industrija je bilježila najveći rast ukupnih troškova rada po satu, za 5,8 posto u odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje. U uslužnom sektoru ukupni su troškovi porasli 5,1 posto.
U građevinskom sektoru ukupni su troškovi rada po satu smanjeni za 4,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Industrija je u prvom ovogodišnjem tromjesečju prednjačila i najvećim rastom troškova plaća, za 6,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Slijedi uslužni sektor s rastom troškova plaća za 5,7 posto. U građevinskom sektoru troškovi plaća pali su na godišnjoj razini 4,1 posto.
Luksemburg je u prvom ovogodišnjem tromjesečju bio izjednačen s Hrvatskom po rastu ukupnih troškova rada u prvom tromjesečju u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Daleko najveći rast ukupnih troškova rada po satu bilježila je Rumunjska, za čak 16,3 posto. Slijedi Bugarska s povećanjem troškova rada za 12,9 posto.
U sljedećoj su skupini Slovačka i Latvija s 8,7 odnosno 8,5 posto višim troškovima rada. Sličan rast bilježile su i Slovenija, Češka i Estonija, za 8,0 odnosno 7,7 i 7,5 posto. Niže troškove rada po satu u prvom tromjesečju bilježila je samo Grčka, i to za samo 0,2 posto, što znači da su bili gotovo nepromijenjeni u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
U Europskoj uniji troškovi rada po satu porasli su u prva tri ovogodišnja mjeseca za 2,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U posljednja tri prošlogodišnja mjeseca uvećani su 2,8 posto.
Pritom su troškovi plaća porasli 2,7 posto, nakon 3-postotnog rasta u četvrtom tromjesečju 2018. Troškovi doprinosa povećani su početkom ove godine 2,1 posto, nakon 2,3-postotnog rasta krajem 2018. Uslužni i proizvodni sektor u EU bili su pritom gotovo izjednačeni u rastu ukupnih troškova rada po satu, za 2,5 odnosno 2,4 posto. U građevinskom sektoru troškovi su porasli 2,0 posto.
U eurozoni su ukupni troškovi rada po satu u prvom tromjesečju porasli 2,4 posto na godišnjoj razini, nakon 2,3-postotnog rasta u prethodnom tromjesečju. Pritom su troškovi plaća uvećani 2,5 posto, najviše otkada je Eurostat počeo objavljivati te podatke 2010. godine. U četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju uvećani su 2,3 posto. Troškovi doprinosa porasli su 2,2 posto, nakon 2,4-postotnog rasta na kraju 2018. Industrija i uslužni sektor bilježili su identičnu stopu rasta ukupnih troškova rada, za po 2,5 posto. U građevinskom sektoru porasli su 2,3 posto.
[/quote_box]
