Ne odstupamo značajnije od europskog prosjeka

Poruka Zdravka Marića

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić istaknuo je danas u Hrvatskom saboru, predstavljajući rebalans državnog proračuna, kako smo od početka članstva u EU, 1. srpnja 2013., uprihodili 49,1 milijardu kuna više nego smo uplatili u proračun Unije, a umirovljenicima je poručio da će se osigurati sredstva za indeksaciju mirovina.
Od počeka našeg članstva, Hrvatska je uprihodila 49,1 milijardu kuna više nego je uplatila u proračun Unije, kada se tome doda i Nacionalni plan oporavka i otpornosti, 55, 2 milijardi kuna više, rekao je Marić.

Time je odgovorio Nikoli Mažaru (HDZ) i potvrdio njegove navode da nam, zbog provedenih reformi, u lipnju stiže prva rata od 700 milijuna eura.

“Tih 700 milijuna nam stiže u lipnju, tom dinamikom ćemo nastaviti i dalje”, naglasio je ministar.

Odgovarajući na upite i bojazni nekoliko oporbenih zastupnika, umirovljenicima je poslao umirujuću poruku.

„Na pitanje hoće li biti dovoljno sredstava za indeksaciju, odgovaram – hoće, osigurat će se sredstva“, rekao je Marić SDP-ovoj Barbari Antolić Vupora i Damiru Bakiću (ZLB) koji je podsjetio da u drugom dijelu godine slijedi novo usklađivanje mirovina, pa pitao hoće li planirana sredstva biti dovoljna, njegova je procjena da bi nam milijarda kuna mogla nedostajati.

„Ako i budu nedostatna sredstva, ona će se kao takva osigurati, da umirovljenici ni u kojem slučaju ne dođu u neku vrstu zabrinutosti“, poručio je Marić i više puta ponovio „nitko sretniji od mene“ da im možemo dati i više.

Ističući kako će „jesen biti izazovna“, Borisa Lalovca (SDP) zanimalo je koje mjere građani još mogu očekivati na jesen?

“Fokus svih mjera, kada i ako ih bude, će sigurno biti hrana i energenti”, odgovara Marić, pa propituje učinke sniženih stopa PDV-a.

“Zakon je mjesec i pol dana na snazi, stope su snižene, sami dobro znao, idemo u dućane, kakvi su efekti toga”, konstatirao je.

Referirajući se na oporbeno apostrofiranje dugova u zdravstvu, ministar ustrajava da je rješenje problematike zdravstva prije svega na troškovnoj strani. „Ona je ključ“, naglasio je, pa podsjetio da je lani iz proračuna u zdravstvo transferirano 9, 1 milijardu kuna.

“Je li to bilo dovoljno, nije”, rekao je Renati Sabljar Dračevac (Socijaldemokrati).

Ružica Vukovac (Za pravednu Hrvatsku) ministra je upozorila da se u poljoprivredi isplaćuje sve više potpora, a sve manje proizvodimo.

“Brojne su potpore polučile određene rezultate, ali može i bolje”, odgovara Marić i ističe kako postoje mehanizmi za slučajeve u kojima se evidentira da se sredstva ne koriste zakonski.

“Nema toga kome cijena energenata nije porasla, probali smo učinke ublažiti, no svjesni smo da ih se ne može u cijelosti neutralizirati”, odgovorio je Miru Bulju (Most) koji kaže da je Vlada teret poskupljenja energije ‘lukavo’ preko HEP-a prebacila na vodovode.

Marić je istaknuo i kako je Hrvatska danas zemlja sa investicijskim rejtingom, bez prekomjernih fiskalnih i proračunskih neravnoteža.

“Napori koje smo poduzimali proteklih godina su prepoznati”, odgovorio je Branku Bačiću (HDZ) koji ga je podsjetio da je prije više od šest godina, kad je postao ministrom, Hrvatska bila u procedurama prekomjernog proračunskog deficita i prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

„Tada nam je prijetilo i padanje još jednu stepenicu niže, uspjeli smo to zaustaviti, a u godinama koje slijede unaprijediti naš status“, odgovorio mu je Marić.

Hrvatska ne odstupa značajnije od prosjeka inflacije u europskim razmjerima, a inflacije je većim dijelom “uvezena”, rekao potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u izjavi nakon rasprave o rebalansu proračuna.

“Hrvatska je u travnju sa stopom inflacije od 9,4 posto zabilježila najvišu stopu inflacije koju je imala do sada. I dalje, iako ne znam je li to kakva utjeha, a sigurno nije, ali treba to reći kao fakt, ne odstupamo značajnije od prosjeka. Inflacija nije specifikum Hrvatske nego je globalna i najvećim dijelom egzogena i uvezena, jer se kretanje cijene energenata na međunarodnim tržištima reflektira i kod nas”, kazao je.

Visoka inflacija po njegovim riječima nagriza standard građana, posebno onih s niskim dohocima kod kojih su često izdaci za hranu i energiju jedini ili prevladavajući.

Ministar financija komentirao je i globalne najave središnjih banaka o povećanju kamata te izrazio nadu da se u tome neće otići predaleko, ocijenivši da za sada ne vidi izglednost takvog razvoja događaja.

Marić kaže kako je za očekivati nastavak ubrzanja inflacije te podsjeća na vladinu procjenu od 7,8 postotnoj prosječnoj stopi za cijelu godinu. Napomenuo je pritom da je trećina zemalja EU-a već u dvoznamenkastoj zoni.

Upitan je li rješenje za borbu s inflacijom i poskupljenima povećanje osobnog odbitka, što predlaže HUP, najavio je tek nastavak razgovora s poslodavcima.

Što se tiče samog rebalansa koji je danas predstavio u saboru, rekao je da je on u prvom redu potaknut financijskim stanjem u zdravstvenom sustavu i ponovio kako bi reformu toga sustava trebalo u većoj mjeri usmjeriti na njegove rashode.

Upitan za situaciju u Brodosplitu, rekao je da je HBOR bio i bit će uključen u taj slučaj, ali da njegove stručne službe u svakom, pa i tom slučaju moraju analizirati elemente za davanje kredita.

You may also like