Prošloga tjedna, na londonskoj burzi je sirova nafta pala ispod 45 dolara za barel po prvi puta od ožujka 2009. Godine zbog zabrinutosti za kinesku potražnju, ali i zbog prijetnje kako će Iran i SAD proširiti globalnu zasićenost.

Pad nafte tipa Brent od 6.5 posto, prošlog tjedna, bio je najveći u pet mjeseci. Trgovanje na burzama, zbog slabe prognoze kineskog rasta, bilo je najniže u 16 godine, a investitori su tražili sigurniju luku. S&P 500 indeks američkih energetskih kompanija pao je za čak 6 posto.  Na službenim stranicama svoga ministarstva, iranski ministar energetike Bijan Namdar Zanganeh izjavio je kako će izići na tržište pod svaku cijeni, a broj aktivnih naftnih bušotina u SAD-u porastao je sedmi puta u osam tjedana, pokazali su podaci prošloga petka.  Suficit opskrbe naftom spustio je cijene za više od 30 posto od svibnja, Iran se namjerava pridružiti vodećim članovima OPEC-a u podizanju proizvodnje, a zalihe američke sirove nafte su gotovo za sto milijuna barela iznad petogodišnjeg prosjeka.

„Mi smo trgovali kroz šest i pol godina padova i imamo snage za još“, rekao je voditelj odjela u jednoj američkoj kući za osiguranje ulaganja Bob Yawger i dodao kako „ će scenarij rizika igrati i dalje. Izjave iranskog ministra u tome nisu pomogle“. „Nema kraja pogledu kako padaju cijene nafte“, rekao je Carsten Fritsch, analitičar u Commerzbank AG u Frankfurtu. Naime, „nemoguće je reći koliko će se vrijednosna kriza nafte nastaviti i gdje će biti tome kraj”, prenosi Financial Post.

Sada je Bloomberg index sirovina 22 pao na razinu od kolovoza 1999. Godine zbog usporavanja gospodarskog rasta Kine, koja je time pogoršala potražnju za naftom i metalima. Indeks je to koji mjeri troškove i dobitke koji se odnose na stvarni povrat ulaganja investitorima.

Pad sirovina izazvao je gubitke u povezanim dionicama proizvođača nafte i prirodnog plina koje su pale na razine od prije gotovo četiri godine. Indeks energetskih istraživača pao je 6 posto u odnosu na tjedan prije toga.  Tako je Chesapeake Energy Corp, jedna od najvećih energetskih tvrtki za istraživanje pao na najnižu razinu u 13 godina, za približno 13 posto, dok je Exxon Mobil Corp, najveći proizvođač energije u SAD-u pao na razinu od 2010. Godine, za otprilike 8 posto.

OPEC-ov drugi po veličini proizvođač, Iran, još je uvijek pod međunarodnim sankcijama, započetima zbog nuklearnog programa 2012. Godine. No, novim dogovorom i ublažavanjem sankcija ta će se zemlja nastojati vratiti na stare razine prodaje, bez obzira na cijenu, što je dao do znanja iranski ministar energetike u spomenutoj izjavi.  Organizacija proizvođačica nafte, koja opskrbljuje 40 posto svjetske nafte, pumpa iznad svoje kvote 30 milijuna barela dnevno, već više od godinu dana, prema podacima Bloomberga. Iranski ulaz na tržište spustio bi proizvodnju Saudijske Arabije i Irana.

Paul Sankey, energetski analitičar u Wolfe Research LLC, u izjavi za Bloomberg Radio, prokomentirao je kako su Saudijci u prošlosti bili spremni spustiti produkciju na uobičajenu razinu, no nakon nuklearnog dogovora s Iranom, to zasigurno neće učiniti zbog zabrinutosti za vlastiti primat.  U međuvremenu, postrojenja za bušenje u SAD-u brojčano su se popela na najveću razinu od svibnja.

Autori teksta su Mark Shenk and Grant Smith
Preveo i prilagodio Ivan Brodić
Originalni tekst je nastao za Bloomberg, a mi donosimo skraćenu varijantu nastalu za potrebe Financial Posta
http://business.financialpost.com/news/energy/no-end-in-sight-brent-crude-falls-below-45-for-first-time-since-2009