NATo ne želi u utrku o naoružanju sa Rusijom, Putin produljuje sankcije Zapadu

Ruski predsjednik Vladimir Putin produljio je u srijedu zabranu uvoza prehrambenih proizvoda sa Zapada za godinu dana, dulje nego što se očekivalo, nakon što mu je Europska unija produljila sankcije zbog sukoba u Ukrajini do kraja siječnja iduće godine.

Očekivalo se da će zabrana, koja se odnosi na uvoz većine prehrambenih proizvoda iz SAD-a, EU-a, Australije, Kanade i Norveške, biti produljena za šest mjeseci počevši od kolovoza. “Produljujemo naše uzvratne mjere za godinu dana počevši od danas”, rekao je Putin, nakon što je to predložila vlada, objavio je Kremlj. “Već smo više puta rekli: kad je riječ o sankcijama, postoji jedno načelo, reciprocitet i to je naš pristup”, upozorio je u ponedjeljak glasnogovornik Kremlja. Europska unija produljila je u utorak do kraja siječnja 2016. teške ekonomske sankcije Rusiji zbog njezine uloge u krizi u Ukrajini. Sankcije pogađaju cijele sektore ruskog gospodarstva, od banaka, do obrane i nafte, a uvedene su prije gotovo godinu dana nakon ruske aneksije Krima. Moskva je kao odgovor u kolovozu 2014. zabranila uvoz hrane sa Zapada.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je u srijedu da se Savez neće dati uvući u utrku u naoružanju s Rusijom, ali da mora jamčiti sigurnost svojih članica. “Nećemo se dati uvući u utrku u naoružanju, ali moramo jamčiti sigurnost našim zemljama”, rekao je Stoltenberg prije početka dvodnevnog sastanka ministara obrane 28 zemalja članica. Stoltenberg je rekao da će se na sastanku razgovarati o izdvajanjima za obranu u zemljama članicama. “Ove godine, pet zemalja članica potrošit će na obranu 2 posto ili više od svog BDP-a, 18 zemalja je povećalo izdvajanja za obranu, ali ukupno investiranje u obranu članicama EU-a past će za 0,5 posto BDP-a 2015. godine”, rekao je Stoltenberg. Stoga, moramo više investirati u našu obranu budući da su povećani i sigurnosni izazovi, kazao je čelnik NATO-a.

Stoltenberg je rekao da se Rusija agresivno ponaša. “Anektirati dio teritorija jedne zemlje nije obrambeni, nego agresivni čin. Rusija i dalje šalje snage i opremu kako bi destabilizirala Ukrajinu. Nema nikakve sumnje da je Rusija odgovorna za agresivne postupke u Europi”, rekao je Stoltenberg. NATO je na svom zadnjem summitu u rujnu prošle godine odlučio pojačati svoje snage za brzu reakciju, među njima i one koje su sposobne rasporediti se u roku od 48 sati. “To su defenzivne i proporcionalne odluke, sukladne našim međunarodnim obvezama”, rekao je Stoltenberg.

Na sastanku ministara obrane NATO-a sudjeluje i hrvatski ministar obrane Ante Kotromanović. Prema najavi ministarstva obrane, na marginama ministarskog sastanka očekuje se potpisivanje Memoranduma o suglasnosti kojim će Republika Hrvatska, uz češke, slovačke i mađarske partnere, potvrditi svoje sudjelovanje u okviru Smart Defence projekta uspostave Multinacionalnog zrakoplovnog obučnog centra (Multinational Aviation Training Centre – MATC). Projekt uspostave MATC-a pokrenut je u cilju standardizacije zrakoplovne obuke, povećanja interoperabilnosti te efikasnosti i efektivnosti obučnih aktivnosti kroz multinacionalnu suradnju.

Isto tako, očekuje se potpisivanje i Pisma namjere kojim će Republika Hrvatska, Republika Bugarska, Republika Mađarska i Republika Slovenija potvrditi namjeru zajedničke suradnje u svezi s implementacijom cilja sposobnosti “SOF Aviation” (Special Operations Aviation). Potencijalna područja suradnje uključuju zajedničku obuku i izobrazbu, opremanje i modernizaciju te uspostavu integriranih multinacionalnih postrojbi.

 

You may also like

0 comments