Nastavljena tendencija smanjivanja javnog duga

Tendencija smanjivanja razine bruto inozemnog duga proteže se od studenoga prošle godine, s izuzetkom travnja ove godine, u kojem je zabilježen skroman rast za 76 milijuna eura, poručuje Hrvatska gospdoarska komora.

Na kraju svibnja ove godine bruto inozemni dug iznosio je 44,0 milijarde eura, što je 341,0 milijun eura manje nego u travnju i 5,1 milijardu eura ili 10,4% manje nego u svibnju prošle godine. Pad duga na godišnjoj razini bilježi se kontinuirano od prosinca prošle godine, s tim da se u posljednja tri mjeseca stabilizirao na oko 10%. Pritom, prema razini smanjenja bruto inozemnog duga, i dalje prednjače druge monetarne financijske institucije čiji je dug u svibnju smanjen za visokih 31,7% na godišnjoj razini, s tim da se proces razduživanja banaka kontinuirano proteže još od svibnja 2012. godine. Riječ je o situaciji u kojoj banke pri zamrlom kreditiranju tvrtki i stanovništva te visokoj likvidnosti nemaju potrebu za inozemnim financiranjem. S druge strane, nakon 81 mjeseca kontinuiranog rasta, od ožujka ove godine i sektor opće države bilježi međugodišnji pad bruto inozemnog duga kao rezultat povoljnijih proračunskih kretanja, ali i odustajanja od izdavanja obveznice na inozemnom financijskom tržištu. U posljednjih se pet mjeseci smanjuje i dug ostalih domaćih sektora (u svibnju za 2,3%), pri čemu višu dinamiku pada bilježe javna nefinancijska društva (za 8,0%) od privatnih nefinancijskih društava čiji je dug u svibnju smanjen za 2,1%.

U prvih pet mjeseci ove godine bruto inozemni dug ukupno je smanjen za 1,5 milijardi eura, pri čemu je najviše smanjen dug opće države (za 900,2 milijuna eura), potom ostalih domaćih sektora (za 400,3 milijuna eura) i drugih monetarnih financijskih institucija (za 396,1 milijun eura). S druge strane, povećan je inozemni dug na temelju izravnih ulaganja (za 148,3 milijuna eura) te dug središnje banke za 52,0 milijuna eura.

Nastavak takvih tendencija u kretanju bruto inozemnog duga, uz nešto povoljniji gospodarski rast od planiranog te uz rast izvoza, rezultirat će na kraju godine povoljnijim pokazateljima zaduženosti zemlje. Stoga očekujemo da će udio bruto inozemnog duga u BDP-u pasti ispod razine od 100%, što je pozitivan pomak, ali time će i dalje Hrvatska ostati visoko zadužena zemlja s visokom rizicima i visokim teretom servisiranja stvorenih dugova. Ipak, pozitivni trendovi u kretanju javnog i bruto inozemnog duga mogu kreirati povoljnije okruženje za moguće poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje i time za smanjivanje troškova zaduživanja.

Cijelu analizu pročitajte na portalu Hrvatska-danas.com

 

You may also like

0 comments