Premijer Zoran Milanović i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar još su jednom u ponedjeljak ustvrdili kako novca za povećanje plaća učitelja i nastavnika sada nema, već se o tome može razgovarati tek nakon izbora, pa je stoga štrajk prosvjetara nerealan. Izjavili su to nakon otvaranja BIOCentra, inkubatora koji će omogućiti rani razvoj tvrtki u području znanosti o životu i biotehnologije, gdje će raditi eminetni hrvatski znanstvenici koji će u laboratorijskoj infrastrukturi pomagati start-up kompanijama, onima koji imaju ideju za pokretanje proizvodnje.
Ova je institucija dokaz koliko se trudimo da se kreativni ljudi vrate i ostanu u Hrvatskoj, rekao je Milanović dodajući da su na njenom čelu hrvatski znanstvenici koji su se vratili s najboljih svjetskih sveučilišta. “To je poruka svima koji šire paniku kao da se Hrvatska raspada, kao da iz nje svi odlaze. Odlaze i vraćaju se, a uskoro će ih se više vraćati nego odlaziti”, rekao je Milanović dodajući da je njegova Vlada nizom mjera potaknula zapošljavanje mladih ljudi. “To su sve promišljene mjere, ali morate imati i mrvicu sreće, jer ako ne radite ništa, sijete paniku i histeriju nećete ništa ni napraviti. Mi smo djelatna Vlada”, rekao je Milanović.
Na novinarsko konstataciju da bez zadovoljnih i primjereno plaćenih nastavnika koji štrajkaju neće biti niti centara kojega su upravo otvorili, Milanović je odgovorio da su nastavnici i učitelji oduvijek bili skromni ljudi. “Plaće nastavnika i profesora su bile uvijek skromne i još su uvijek niske, no nažalost u ovom trenutku ih ne možemo povećavati, jer nemam pravo preuzimati proračunske obveze”, rekao je dodajući kako mu je žao roditelja, djece i nastavnika. “S jedne strane imamo ustavno pravo djece na obrazovanje, a s druge pravo na sindikalnu organizaciju i štrajk. U svakom trenutku je pitanje političke pameti, razuma i pristojnosti kojemu od ta dva prava dati prioritet. Konfliktno smo društvo, a to ne znači loše društvo, već društvo u kojem se susreće mnogo interesa koje treba pomiriti, ali ne po onoj HDZ-ovoj ‘ćaća sve daje'”, ustvrdio je Milanović.
Navodeći kako mnogi roditelji za vrijeme štrajka nemaju kuda s djecom rekao je da i osobno ima takav problem s mlađim sinom. Ministar Mornar smatra da je za štrajk prekasno jer je Vlada postala tehnička, a na novinarsku konstataciju da su imali četiri godine, odgovorio je kako je on osobno na čelu Ministarstva tek nešto više od godinu dana. Ponovno je netočnim nazvao tvrdnje da su medicinarima, za razliku od prosvjetara, povećane plaće. Nakon ukidanja dodataka na plaće, u prosvjeti su plaće najviše pale onima s najviše staža i nenastavnom osoblju. Nakon toga nastavnici su dobili povećanje od 3,5 posto, podsjetio je Mornar i najavio da će sindikatima ponudi pravedniji model nego što je njihov, ali za slijedeću godinu.
Ponovio je da štrajk nema smisla, pa ga je nabolje prekinuti i omogućiti djeci da idu u školu. “Nije dobro uskraćivati djeci ustavno pravo na obrazovanje. Pitanje što je ovdje važnije – ustavno pravo djece ili pravo na štrajk”, upitao je Mornar. Djeci se neće davati neopravdani sati, a u Ministarstvu ne razmišljaju o uvođenju radne obveze s obzirom na nadu da će štrajk brzo završiti. Sindikate je pozvao na razgovor, a prvi sastanak najavio za ponedjeljak poslijepodne.
U osnovnim, srednjim i visokim školama, fakultetima i znanstvenim institucijama u ponedjeljak se nastavlja štrajk koji su u petak započela četiri sindikata obrazovanja i znanosti tražeći povećanje plaća zaposlenika za četiri posto.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar poručio je u nedjelju roditeljima da djeca danas trebaju doći u školu te da ih sindikati nemaju pravo pozivati da ne dolaze za vrijeme štrajka. Roditeljima koji su zbunjeni proturječnim informacijama u medijima, Mornar je savjetovao da upute ne traže u medijima jer sindikati putem njih pozivaju da se u školu ne dolazi, već je bolje nazvati školu ili, još bolje, poslati djecu u školu. “Djeca trebaju doći u školu, a ravnatelji su dužni i za vrijeme štrajka organizirati neki oblik odgojno-obrazovnog rada”, kazao je ministar.Što se tiče neopravdanih sati, napomenuo je da “ministarstvo neće davati neopravdane sate, ali hoće razrednici jer je to u njihovoj nadležnosti.””Do razrednika je da organizira nastavu i odluči o neopravdanim satima, razrednik je taj koji će dati neopravdane sate ako misli da treba. Dakle, poruka je roditeljima da djecu pošalju u školu, a na ravnateljima i nastavnicima je da im organiziraju aktivnosti za taj dan ako nema nastave ili je bude djelomično”, zaključio je Mornar.
Štrajk organiziraju četiri sindikata: Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja te Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod. Najavili su da će štrajk u obrazovnim i znanstvenim ustanovama trajati do ispunjenja zahtjeva, tj. povećanje plaća zaposlenika u obrazovanju i znanosti za četiri posto ili do formiranja tehničke Vlade. Za poslijepodne najavljen je sastanak predstavnika dvaju sindikata s predstavnicima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) na kojemu bi se trebalo razgovarati o njihovim zahtjevima. Ministar je u nedjelju izjavio da na razgovorima “neće ponuditi ništa novo već će ponovno ponuditi da sjednu i slože nekakav pravedni model”.
Podatci koje je Ministarstvo obrazovanja prikupilo do 17 sati u petak, prvoga dan štrajka, koji su obuhvatili jutarnju i popodnevnu smjenu, govore da je otprilike četvrtina škola radila redovno, isto toliko nije radilo, a polovica škola djelomično je radila. Broj djelatnika koji su štrajkali bio je oko 51 posto, oko 48 posto djelatnika je radilo. Podaci koje su prikupili sindikalci prilično se razlikuju pa je tako, po njihovim izvještajima, čak 84 posto radnika iz osnovnih škola bilo uključeno u štrajk i 76 posto radnika iz srednjih škola.
Neovisno o štrajku zaposlenika, sva djeca koja dođu u škole bit će zbrinuta, poručili su i sindikalci i Ministarstvo obrazovanja. Ravnatelji škola dužni su, sukladno mogućnostima, organizirati nastavu ili druge oblike odgojno-obrazovnog rada koji se provode u školskoj ustanovi. Ravnatelji su upravo tako postupili i u petak, pa su svi učenici osnovnih škola u kojima se štrajkalo imali ili dio nastave ili aktivnosti poput likovne i informatičke radionice, a djecu u boravku čuvali su učitelji koji nisu bili u štrajku. U srednjim školama u kojima se štrajkalo, situacija je bila različita, neki su učenici imali dio nastave, a ostatak su bili slobodni ili su se samo javili profesorima pa su pušteni kući. Mnogi su ravnatelji srednjih škola u petak dali naputak učenicima da su dužni doći u školu u ponedjeljak, a nastavu će imati prema privremenom rasporedu sastavljenom za uvjete štrajka ili će postupiti po uputama profesora.
