Analiza
Cijene prirodnog plina u Europi doživjele su u srijedu dramatičan pad, dosegnuvši najnižu razinu u gotovo godinu dana, dok su istovremeno pojeftinili i kava te kakaovac. Ovaj trend odražava šire gospodarske nesigurnosti izazvane eskalacijom trgovinskog rata između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, kao i preusmjeravanje trgovačkih tokova na nova tržišta. U ovoj analizi razmatramo ključne uzroke pada cijena, posljedice za europsku energetsku sigurnost te šire implikacije za globalno tržište.
Na nizozemskoj burzi TTF, koja služi kao referentno tržište za Europu, cijena megavatsata plina s isporukom u svibnju iznosila je 33,49 eura u srijedu poslijepodne, što je najniža razina od početka svibnja prošle godine. U usporedbi s veljačom, kada je cijena dostigla godišnji vrhunac od 57,3 eura po megavatsatu, plin je sada jeftiniji za 41,6 posto, dok je u odnosu na utorak pao za 7,6 posto. Ovaj pad nastavlja trend opadanja u posljednjih mjesec dana, s kumulativnim gubicima od 15 posto, prema podacima s tržišta.
Istodobno, cijene kave i kakaovca također su zabilježile pad. Funta arabice na burzi ICE pojeftinila je za 3,9 posto, dosegnuvši 329,3 dolara, dok je cijena robuste pala za 2,66 posto na 4.695 dolara po toni. Kakaovac je u Londonu i New Yorku dosegao najnižu razinu u pet mjeseci. Ovi padovi dolaze nakon razdoblja snažnog rasta cijena kave od studenog do veljače, izazvanog očekivanjima slabijeg uroda u Brazilu, no trgovac Michael J. Nugent smatra da je period rasta završio, osim ako se ne pojave novi značajni čimbenici poput mraza.
Glavni uzrok ovog preokreta na tržištima leži u eskalaciji trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine. SAD je podigao carine na kineski uvoz s 34 na 50 posto, čime ukupni namet sada iznosi 104 posto, dok je Kina uzvratila povećanjem carina na američku robu s 34 na 84 posto. Ova razmjena udaraca izazvala je val nesigurnosti na globalnim tržištima, uključujući dionice, obveznice, robu i energente. Kina, kao veliki uvoznik američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG), sada traži alternativne kupce, što preusmjerava pošiljke i pritišće cijene u Europi.
Prema Nicku Campbellu iz Inspired Plc-a, trgovinski rat stvara značajnu neizvjesnost, što pogoduje Europi u trenutku kada su zalihe plina na niskim razinama nakon hladnije zime. Pošiljke LNG-a iz SAD-a, prvotno namijenjene Kini, mogle bi se preusmjeriti prema Europi, čime se povećava ponuda i dodatno snižava cijena. Ipak, daljnji pad cijena mogao bi povećati potražnju u zemljama osjetljivim na cijene, poput Indije, gdje je već zabilježeno preusmjeravanje jednog teretnjaka iz Europe prema Aziji.
Unatoč padu cijena, Europa se suočava s izazovima u osiguravanju energetske stabilnosti. Zalihe plina trenutno su na 65 posto kapaciteta, što je 15 posto iznad petogodišnjeg prosjeka, a energetske tvrtke već su započele ranije punjenje skladišta. Europska unija razmatra fleksibilnost u ciljevima skladištenja, koji trenutno zahtijevaju 90-postotnu popunjenost do 1. studenog, s prijedlogom da se dopuste odstupanja do 10 posto. Ova mjera mogla bi olakšati pritisak na tržište ako stupi na snagu prije listopada.
Međutim, prekomjerna ovisnost o uvozu – koji čini 90 posto opskrbe plinom u EU – povećava ranjivost na geopolitičke šokove. Toplije proljetne temperature u Sjevernoj Europi smanjile su potražnju za grijanjem za 12 posto u odnosu na prošlu godinu, dok revidirane prognoze rasta BDP-a za eurozonu (s 1.2 na 0.8 posto za 2025.) ukazuju na slabiju industrijsku potražnju. Njemački indeks PMI za proizvodnju pao je na 48.3 u ožujku, signalizirajući kontrakciju i smanjenje potrošnje energije.
Pad cijena plina ima dvojaki učinak na energetski sektor. Velike tvrtke poput BP-a, TotalEnergiesa i Shella najavile su smanjenje kapitalnih ulaganja za 10 milijardi eura, preusmjeravajući sredstva na projekte vodika i hvatanja ugljika. Shell je zabilježio pad zarade od 15 posto u prvom tromjesečju 2025., što je potaknulo strateški pomak prema LNG infrastrukturi u Aziji. S druge strane, jeftiniji plin ugrožava ulaganja u obnovljive izvore energije. Vestas Wind Systems izvijestio je o 12-postotnom padu novih narudžbi, dok je Engie pauzirao solarne projekte u Španjolskoj zbog nepovoljnih povrata ulaganja.
Cijene ugljikovih dozvola u EU pale su za 8 posto, što umanjuje poticaje za prijelaz na čistu energiju. Ova dinamika izlaže slabosti u tržištu ugljikovih kredita i usporava napredak prema klimatskim ciljevima.
U kratkom roku, tehnička analiza sugerira da bi cijene TTF fjučersa mogle stabilizirati oko 25 eura po megavatsatu do trećeg tromjesečja, uz uvjet povećane potražnje za hlađenjem tijekom ljeta. Planirano oslobađanje 5 milijardi kubičnih metara iz strateških rezervi EU moglo bi dodatno pritisnuti cijene. Dugoročno, projekti poput Baltic Pipea, predviđeni za 2026., mogli bi diverzificirati izvore opskrbe i smanjiti volatilnost cijena za 30 posto. Uvođenje mehanizma prilagodbe ugljika na granicama moglo bi oživjeti potražnju za plinom kao prijelaznim gorivom.
Eskalacija trgovinskog rata između SAD-a i Kine uzrokovala je pad cijena plina, kave i kakaovca, odražavajući šire ekonomske nesigurnosti. Dok Europa privremeno koristi povećanu ponudu LNG-a, dugoročni rizici za energetsku sigurnost i prijelaz na obnovljive izvore ostaju značajni. Tržište će ostati volatilno dok god traju geopolitičke napetosti, a ključni igrači morat će se prilagođavati novim uvjetima kako bi uravnotežili ponudu, potražnju i klimatske ciljeve.
