Nakon što je u srpnju izdavanjem obveznica na domaćem tržištu država snažnije povećala razinu svog zaduženja, u kolovozu je ukupan dug opće države blago smanjen za 1,8 milijardi kuna na iznos od 287,3 milijarde kuna. Međutim, na godišnjoj se razini nastavlja visok i dugoročno neodrživ rast javnog duga, pri čemu je njegov iznos u kolovozu bio 16,3 milijarde kuna ili 6,0 % viši nego u istom mjesecu prošle godine. Pritom je unutarnji dug povećan za 6,5 posto, a inozemni dug za 5,4 posto.
U prvih osam mjeseci ove godine javni je dug ukupno povećan za 7,7 milijardi kuna, pri čemu se opća država nešto više zaduživala na domaćem (dug povećan za 5,4 milijarde kuna), nego na inozemnom tržištu na kojem je razina duga povećana za 2,3 milijarde kuna. U financiranju visokoga proračunskog manjka država se na domaćem tržištu najviše oslanjala na izdavanje obveznica (u osam ovogodišnjih mjeseci razina duga povećana za 6,6 milijardi kuna) te na kreditna zaduženja koja su povećana za 1,6 milijardi kuna, dok je istodobno kratkoročno financiranje (trezorski zapisi) smanjeno za 2,7 milijardi kuna. I u financiranju na inozemnom tržištu dominiraju obveznice (razina duga porasla za pet milijardi kuna), ali je istodobno razina kreditnog i kratkoročnog duga smanjena za 2,7 milijardi kuna.
Visok rast javnog duga generira središnja država čiji je dug u prvih osam mjeseci ove godine povećan za 8,1 milijardu kuna, dok je istodobno dug lokalne države smanjen za 412,8 milijuna kuna, a dug fondova socijalne sigurnosti za 1,2 milijuna kuna. Takva dinamika rasta javnog duga približava Hrvatsku psihološkoj granici udjela javnog duga u BDP-u od 90 % nakon koje investitori dodatno pojačavaju oprez i detaljnije procjenjuju rizike, što često rezultira skupljim financiranjem i padom rejtinga zemlje.
Težinu situacije s javnim dugom potvrdile su i jesenske projekcije Europske komisije iz kojih je razvidno da se do 2017. godine u Hrvatskoj ne očekuje zaustavljanje rasta udjela duga opće države u BDP-u. Prema tim bi projekcijama udio javnog duga u BDP-u u Hrvatskoj ove godine dosegao 89,2 %, naredne bi godine porastao na 91,7 % da bi u 2017. godini iznosio 92,9 %. Takvim se udjelom Hrvatska ove godine prvi put pozicionira iznad prosjeka Europske unije s tendencijom daljnjeg pogoršanja situacije s obzirom na činjenicu da je 2015. godina prekretnica u kojoj je, na razini prosjeka EU, započela tendencija smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u. Odnosno, tijekom ove godine navedeni će se udio na razini EU smanjiti za 0,8 postotnih bodova, dok će se u Hrvatskoj povećati za čak 4,1 postotni bod, u čemu će nas nadmašiti jedino Bugarska (u kojoj udio javnog duga u BDP-u iznosi tek 31,8 %) i Grčka. Loša se situacija nastavlja i u 2016. godini tijekom koje se očekuje porast udjela za novih 2,5 postotnih bodova u Hrvatskoj, pri čemu bi izraženiji rast bilježile samo Latvija i Grčka. Takvo kretanje javnog duga dovodi zemlju u opasnost od daljnjeg smanjenja ionako niskoga kreditnog rejtinga, dok troškovi servisiranja obveza postaju kočnica mogućnosti ostvarivanja ubrzanijega gospodarskog rasta.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Pokazatelji kretanja javnog duga nastavljaju bilježiti negativne trendove. Ukupan javni dug raste te je povećan za 7,7 mlrd. kuna tijekom prvih osam mjeseci ove godine, a njegov udio u BDP-u približio se razini od 90%, što je najviša razina među europskim tranzicijskim zemljama. Trend rasta očekuje se i u 2016. godini, što u situaciji vrlo slabog gospodarskog rasta dovodi Hrvatsku u rizik daljnjeg smanjenja kreditnog rejtinga, koji je ionako na razini ispod investicijskog.“
