Nastaclja se tendencija pada cijene nafte

RBA Analize
Na svom posljednjem sastanku u Beču koji se održavao 5. i 6. prosinca čelnici zemalja članica OPECplus dogovorili su daljnje smanjivanje proizvodnje nafte za dodatnih 500 tisuća barela dnevno, na 1,7 mil. b/d.

Većina proizvodnih rezova odnosi se na zemlje OPEC-a. Naime, Saudijska Arabija namjerava nastavit sa ispunjavanjem svojih proizvodnih kvota za 400 mil. barela dnevno (ukupno 2,1 mil. b/d), a zemlje koje do sada to nisu učinile, poput Iraka i Nigerije, također se žele pridržavati svojih obveza.

Namjera posljednje odluke je da se suzbije brzo rastuća proizvodnja sirove nafte u zemljama koje nisu članice OPEC-a, kao što su Norveška i SAD, te kako bi se cijene nafte održavale na adekvatnoj razini. Navedena kretanja podržavaju naša očekivanja o razini cijene od 64 dolara po barelu nafte tipa Brent za kraj 2019. stoga našu prognozu ostavljamo nepromijenjenom.

Zemlje članice OPEC-a i njihova saveznica Rusija saopćile su u petak da su se usaglasile da smanje proizvodnju sirove nafte za dodatnih pola miliona barela dnevno kako bi održali globalne energetske cijene.

Odluka je uslijedila nakon dugih rasprava u sjedištu OPEC-a u Beču, prenosi Fena, pozivajući se na AP. Cilj grupe jest podržati globalne cijene energenata. Grupa, također, ne želi izgubiti udio u globalnom tržištu od Sjedinjenih Američkih Država, koje nastavljaju ispumpavati sve veće količine nafte.

Novi rezovi uslijedili su nakon ranijeg smanjenja proizvodnje za 1,2 miliona barela dnevno, koje je provođeno tokom protekle tri godine. Izgleda da je najspornija tema u razgovorima bila kako podijeliti rezove među 14 država članica OPEC-a i zemalja kao što je Rusija, a koje koordiniraju svoju proizvodnju nafte s kartelom u posljednjim godinama.

Saudijska Arabija odnedavno snosi najveće breme rezova u proizvodnji. Neke zemlje proizvode, međutim, više nego što se od njih očekuje. Analitičari ukazuju da bi, ako zemlje ne poštuju trenutne sporazume, svako glasanje o novim rezovima proizvodnje bilo besmisleno.

Daljnje smanjenje proizvodnje trebalo bi za sada postaviti solidne temelje za daljnje kretanje cijene nafte. Stoga ostajemo pri našim očekivanjima i za prvo tromjesečje 2020. iako krajem tromjesečja vidimo jasan rizik smanjenja cijene ukoliko se prethodna smanjenja proizvodnje OPEC-a neće produžiti – ili barem ne u dovoljnom iznosu.

Međutim, unatoč poboljšanju kretanja u globalnoj industriji, silazni trend cijena trebao bi se nastaviti u 2020. uslijed već postojeće prekomjerne ponude i slabljenja rasta potražnje. Najavljene mjere neće značajnije utjecati na takva kretanja stoga zadržavamo svoja očekivanja i za 2020. godinu odnosno daljnji pad cijena uz prosječnu razinu 61 dolara po barelu (Brent) te 56 dolara po barelu (WTI).

Generalni direktor nacionalne kompanije za distribuciju nafte i naftnih derivata Emri Vekilzade saopštio je kako je potrošnja tečnog goriva, nakon poskupljenja 15. novembra, smanjena za 22 posto, prenijela je Anadolija.

Iranska studentska novinska agencija ISNA javlja da je Vekilzade rekao da je dnevna potrošnja goriva koja je prije poskupljenja iznosila 98,7 miliona litara, nakon poskupljenja smanjena na 76,6 miliona. Podsjetio je kako je u istom periodu prošle godine potrošnja goriva iznosila 89,6 miliona litara. Sredinom novembra Visoko vijeće za ekonomsku koordinaciju odlučilo je poskupiti gorivo, što je dodatno pogoršalo tešku situaciju nastalu nakon što je SAD uveo sankcije Iranu.

Poskupljenje je pokrenulo val protesta u cijeloj zemlji. Tokom nekoliko dana protesta u zemlji nastala je šteta na javnim institucijama, bankama i benzinskim pumpama. Pojedini izvori navode kako je privedeno 7.000 ljudi, a Amnesty International tvrdi da je smrtno stradalo najmanje 208 osoba.

You may also like

0 comments