Međutim, zakon ne propisuje za referendumske inicijative ništa što ne propisuje i za stranke. Načelno ih želi urediti po principu transparentnosti. Dakle, referendumske inicijative svoje financijsko poslovanje morale bi voditi uredno i transparentno, moralo bi se znati tko su donatori, o njima bi se morala voditi evidencija, a postoje i ograničenja o visini donacija kako za fizičke, tako i za pravne osobe. Ne uredi li se to pitanje, stanje može ostati kakvo jest, potpuno neuređeno, piše Novi list.
Mnogo veći problem od referendumskog krije se u financiranju stranaka, nezavisnih lista i pojedinaca. Članak 51. stavak 2. predloženog Zakona uvodi praksu novčanog računovodstvenog načela za političke stranke, nezavisne zastupnike i vijećnike koji imaju imovinu i prihode manje od propisanih za obvezno vođenje dvojnog knjigovodstva. Time bi bilo dokinuto načelo nastanka događaja, a razlika nije malena.
Prema prijedlogu to znači da bi trošak trebalo deklarirati u trenutku plaćanja, a to može biti, često i jest nakon kampanje, dok u drugom slučaju to znači u trenutku kada je neka usluga, primjerice zakup reklamnog prostora ugovoren. Time bi se teže pratile financije u kampanjama, a njihov iznos u znatnoj mjeri mogao bi biti nepoznat i nekoliko tjedana nakon izbora. Drugi detalj krije su članku 35. koji propisuje da kandidati za predsjednika Republike koje su kandidirali birači (ne stranke) mogu prikupljena, a u kampanji neutrošena sredstva, donirati za opće društvene potrebe.
0 comments