Napetosti Kine i SAD-a srušile indekse na burzama

Zlato u rekordima
Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica pale, nakon tri tjedna rasta, što je posljedica nepopustljivog širenja koronavirusa u svijetu i povećane napetosti između SAD-a i Kine.

Na početku tjedna ti su indeksi rasli, zahvaljujući nadi ulagača u nove poticajne mjere, no u posljednja dva dana tjedna oštro su pali, pri čemu su najviše pale cijene dionica velikih tehnoloških kompanija, kao što su Intel, Apple, Microsoft, Amazon.com…

Pad indeksa posljedica je i rasta napetosti između SAD-a i Kine, nakon što je u srijedu Washington naredio Kini da zatvori njezin konzulat u Houstonu zbog špijuniranja. Peking je to nazvao neutemeljenim izmišljotinama povezanim s predstojećim američkim predsjedničkim izborima i u petak naložio SAD-u da zatvori svoj konzulat u gradu Chengduu.

Ulagači su zabrinuti i zbog nepopustljivog širenja koronavirusa, kojim je u svijetu dosad zaraženo gotovo 16 milijuna ljudi, a umrlo ih je više od 630 tisuća. U SAD-u je broj zaraženih premašio 4 milijuna, a broj umrlih posljednjih dana raste za više od 1.000, pa je ukupan broj žrtava tog virusa dosegnuo 145 tisuća.

Zbog toga neke savezne države usporavaju proces ponovnog pokretanja gospodarskih aktivnosti, pa se ulagači plaše sporijeg oporavka nego što su se još nedavno nadali. Zbog toga se ni situacija na američkom tržištu rada ne poboljšava tako brzo kao što se očekivalo. Prošloga je tjedna broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima neočekivano porastao za 1,4 milijuna. S obzirom da neke od izvanrednih mjera za pomoć onima koji su ostali bez posla ističu krajem mjeseca, u Kongresu se vodi rasprava o novom paketu pomoći vrijednom 1.000 i nešto više milijardi dolara.

Ulagači se nadaju da će demokrati i republikanci uskoro usuglasiti nove poticajne mjere.  U fokusu ulagača su i kvartalna poslovna izvješća kompanija. Od 128 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, njih oko 80 posto ostvarilo je u drugom tromjesečju veću zaradu nego što se očekivalo.

No, očekivanja su niska. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u drugom tromjesečju manje za 41 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Premda se očekuje oštar pad zarada i duboka recesija američkog gospodarstva, S&P 500 indeks kreće se samo oko 5 posto ispod svoje rekordne razine, dosegnute krajem veljače. To se zahvaljuje dosad neviđenim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama, koje bi trebale podržati izlazak gospodarstva iz recesije u dogledno vrijeme.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 2,7 posto, na 6.123 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,6 posto, na 12.838 bodova, a pariški CAC 2,2 posto, na 4.956 bodova. Na većini azijskih burzi cijene su dionica u ponedjeljak blago porasle, nakon oštrog pada krajem prošloga tjedna, dok je cijena zlata zbog nesigurnosti na tržištima dosegnula najvišu razinu u povijesti.

Na valutnim je tržištima dolar dodatno oslabio, nakon što je već prošloga tjedna oštro pao prema košarici valuta. Cijene su nafte, pak, jutros pale, nakon prošlotjednog blagog rasta. Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0,46 posto, na 43,14 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,44 posto, na 41,11 dolara.

A zbog nesigurnosti na financijskim tržištima, posljednjih dana raste cijena zlata. Jutros je skočila daljnjih 1,5 posto i dosegnula 1.926 dolara po unci, najvišu razinu u povijesti. Cijene zlata rastu i zbog dosad nezabilježenih monetarnih poticajnih mjera središnjih banaka u svijetu kako bi se globalno gospodarstvo izvuklo iz recesije. No, masovno tiskanje novca moglo bi, plaše se ulagači, dovesti do jačanja inflacije.

You may also like

0 comments