Nakon oštrog pada prošloga tjedna, cijene nafte u porastu

Saudijska obećanja
Cijene nafte blago su porasle u ponedjeljak na međunarodnim tržištima, prema razini od 63 dolara, nakon što je najveća izvoznica Saudijska Arabija nagovijestila da bi vodeći proizvođači mogli nastaviti s koordiniranim ograničavanjem opskrbe i u drugoj polovini godine.

Na američkom se tržištu barelom danas trgovalo po 67 centi višoj cijeni, od 54,17 dolara. U petak je zaključio trgovanje u minusu 3,09 dolara. Tržišta je na kraju prošlog tjedna uzdrmala prijetnja američkog predsjednika Donalda Trumpa da će uvesti carine na meksički uvoz ako južni susjed, važan trgovinski partner SAD-a i značajan proizvođač nafte, ne zaustavi ilegalnu imigraciju.

Danas su se cijene stabilizirale nakon što je Saudijska Arabija nagovijestila da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri, uključujući Rusiju, nastaviti upravljati opskrbom kako bi se izbjegao višak na strani ponude. “Učinit ćemo što treba kako bismo osigurali stabilnost tržišta i nakon lipnja. Za mene to znači spuštanje zaliha s trenutno povišenih razina“, izjavio je saudijski ministar energetike Khalid al-Falih za list Arab News.

Vodeći proizvođači odlučili su smanjivati opskrbu u prvoj polovini ove godine, za 1,2 milijuna barela dnevno, kako bi potaknuli smanjenje zaliha i poduprli cijene. “Cijene je, između ostalog, poduprla sklonost Saudijske Arabije nastavljenom ograničenju opskrbe, možda i u povećanom opsegu, iz skupine OPEC+”, komentira današnja kretanja na tržištu Abhishek Kumar iz londonskog Interfax Energyja.

“Do sastanka OPEC+ povećanje cijena nafte kočit će ipak eskalacija trgovinskog rata Sjedinjenih Država s Kinom, Europskom unijom i Meksikom”, dodao je Kumar. Sastanak će biti održan krajem lipnja. Saudijska Arabija u svibnju je dnevno crpila 9,65 milijuna barela nafte, što znači da je smanjila opskrbu više no što je dogovoreno u okviru sporazuma OPEC+, objavio je u ponedjeljak izvor iz saudijske naftne industrije. Prema sporazumu Saudijska Arabija trebala bi proizvoditi 10,3 milijuna barela dnevno.

Opskrbu bi mogao smanjiti i planirani štrajk norveških radnika, koji je zakazan sutra a mogao bi smanjiti proizvodnju nafte i plina u Norveškoj za oko 440.000 ekvivalenta barela nafte dnevno ukoliko pregovori ne uspiju.

Značajniji rast cijena i dalje koče strahovanja od usporavanja svjetskog gospodarstva zbog zaoštravanja trgovinskih napetosti između Sjedinjenih Država i Kine, dva vodeća svjetska gospodarstva i potrošača energenata. “Trgovci učestalo u cijene uračunavaju produljeni trgovinski rat koji pogađa svjetsko gospodarstvo”, pojašnjava Jasper Lawler iz London Capital Groupa.

Odvojeno je OPEC danas na svojoj internetskoj stranici objavio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u petak iznosila 64,15 dolara, što znači da je pala 2,95 dolara u odnosu na prethodni trgovinski dan.

Na svjetskim su tržištima cijene nafte oštro pale i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer trgovinski sukob između SAD-a i Kine povećava rizik od recesije, što bi smanjilo potražnju za energentima, a ulagače je uznemirila i prijetnja SAD-a da će uvesti carine na uvoz iz Meksika.

Cijene nafte našle su se pod snažnim pritiskom krajem prošloga tjedna kada je predsjednik SAD-a Donald Trump poručio da će od 10. lipnja uvesti carine od 5 posto na sav uvoz proizvoda iz Meksika, a potom će ih postupno povećavati do 25 posto sve dok Meksiko ne zaustavi prelazak nelegalnih imigranata preko granice. Takav potez nitko nije očekivao, pa su ulagači bili šokirani. “Odluka, razumljivo, izaziva strah kod investitora. Američke rafinerije dnevno uvoze oko 680.000 barela meksičke nafte. Carine od pet posto povećale bi njihove troškove za dva milijuna dolara dnevno”, tumače u PVM-u.

Trgovci naftom ionako su zabrinuti zbog trgovinskog rata između SAD-a i Kine, koji bi mogao izazvati usporavanje rasta globalnog gospodarstva, a mnogi analitičari smatraju i da bi mogao biti okidač recesije. Napetosti rastu od kada je SAD uvrstio Huawei na listu kompanija koje ne mogu kupovati komponente i tehnologiju od američkih kompanija bez dozvole vlade zbog prijetnji nacionalnoj sigurnosti.

Uz to, Washington je poručio da bi za mjesec dana mogao povećati carine na još oko 300 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz, nakon što je nedavno povećao carine na 200 milijardi dolara kineskog uvoza. Kina je na to najavila protumjere na uvoz iz SAD-a. Sve to potkopava napore najvećih svjetskih proizvođača nafte da smanjenjem proizvodnje podrže njezine cijene.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici na čelu s Rusijom pridržavaju se, naime, lanjskog dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno, koji je doveo do rasta cijena nafte od početka ove godine. Dodatno ponudu smanjuju i američke sankcije Iranu i Venezueli, zbog kojih je iranski izvoz nafte u svibnju prepolovljen u odnosu na prethodni mjesec, kliznuvši na samo 400 tisuća barela dnevno.

No, proizvodnja se u SAD-u i dalje kreće oko najviših razina u povijesti, oko 12,3 milijuna barela dnevno. Procjenjuje se da bi u četvrtom tromjesečju mogla dosegnuti i 13 milijuna barela dnevno, čime bi SAD dodatno učvrstio poziciju vodećeg proizvođača nafte u svijetu, ispred Saudijske Arabije i Rusije.

Na taj način SAD potkopava nastojanja OPEC-a da smanjenjem proizvodnje podržava rast cijena nafte. A očekuje se da će proizvodnja u SAD-u ostati na rekordnim razinama, premda američki proizvođači smanjuju broj aktivnih bušotinskih postrojenja. Doduše, u petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u porastao po prvi put nakon tri tjedna, za tri postrojenja, na njih ukupno 800.

No, u istom razdoblju prošle godine aktivno je bilo 861 postrojenje, što pokazuje da neki proizvođači od početka ove godine smanjuju troškove jer se više usmjeruju na povećanje zarade nego proizvodnje.

You may also like

0 comments