Nakon oštrog pada dan prije, cijene su se nafte na međunarodnim tržištima u srijedu djelomice oporavile, zahvaljujući izvješću o padu zaliha u SAD-u, no i dalje se trguje oprezno.
Na londonskom je tržištu cijena barela jutros porasla 56 centi u odnosu na jučerašnje zatvaranje tržišta, na 51,02 dolara. Na američkom se tržištu, pak, barelom trguje po 48 centi višoj cijeni, od 48,14 dolara.
U utorak je cijena barela na američkom tržištu skliznula 2,4 posto, zaronivši na najniže razine od 21. ožujka, dok je cijena na londonskom tržištu pala na najnižu razinu ove godine, izgubivši praktično sve dobitke ostvarene od sporazuma OPEC-a o smanjenju proizvodnje u studenom prošle godine.
Ulagače su ponešto ohrabrili sinoć objavljeni podaci Američkog instituta za naftu (API), prema kojima su prošloga tjedna zalihe nafte u SAD-u pale za 4,2 milijuna barela, na 528,3 milijuna barela, dok su analitičari očekivali pad od 2,3 milijuna barela.
Prema izvješću Reutersa, proizvodnja članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) u travnju je, pak, pala četvrti mjesec zaredom, pri čemu je vodeći svjetski proizvođač Saudijska Arabija zadržala proizvodnju ispod ciljane razine, dok su nemiri smanjili proizvodnju u Nigeriji i Libiji.
No, više nafte iz Angole i veća proizvodnja u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) od prvotno planirane znače da je OPEC-ovo poštivanje dogovorenog smanjenja proizvodnje skliznulo na 90 posto s 92 posto u ožujku, pokazuje istraživanje Reutersa.
Sirova nafta istovarena s brodova širom svijeta u travnju je bila blizu rekordne razine od 45 milijuna barela dnevno, pokazuju podaci Thomson Reuters Eikona. To pokazuje da su razine ponude ostale visoke, no to također upućuje i na snažnu potražnju, posebice iz Azije.
I dok članice OPEC-a smanjuju proizvodnju, SAD, Kanada i neke druge zemlje povećavaju proizvodnju. A to umanjuje utjecaj OPEC-ovih proizvodnih rezova na smanjenje jaza između velike ponude i nedovoljno snažne potražnje.
