Nakon ne, što dalje?

Po mišljenju mnogih promatrača, “ne” bi značio “skok u nepoznato”, s mogućom gospodarskom olujom u Grčkoj, čija bi snaga i rezultat ovisili o stajalištu njezinih europskih partnera. “U slučaju da kažu ‘ne’, situacija bi bila složenija”, rekao je Olivier Passet: “Cipras bi bio osnažen, dakle politička kriza u Grčkoj bi se smirila. Ali na razini euroskupine bilo bi jako teško.”

Bi li grčki partneri pristali na nastavak pregovora? Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker to čini se ne želi i smatra da bi “ne” značilo “ne” Europi. Aleksis Cipras pak vjeruje da bi to izvršilo “snažan pritisak” kako bi se postigao “bolji sporazum”. U slučaju potpunog raskida, teško da bi ECB mogao nastaviti opskrbljivati grčke banke svježim novcem pa bi one bankrotirale. Da bi ih dokapitalizirala, vlada bi mogla uvesti neku paralelnu valutu, zadužnice. No ona bi brzo izgubila na vrijednosti. Tada bi slijedila galopirajuća inflacija. Štediše bi izgubile svoju ušteđevinu, a Grčka, de facto izvan eurozone, bi utonula u kaos.

Bi li Europljani dopustili da jedna država tako propadne, a da ne reagiraju? Vivien Pertusot, znanstvenica s Francuskog instituta za međunarodne odnose, smatra da je to malo vjerojatno zbog političkih i ekonomskih rizika za cijelu eurozonu. Atena i njezini vjerovnici možda bi mogli tada pokopati svoje razlike i pronaći zajednički jezik. “Kakav god bio rezultat referenduma, u ponedjeljak će biti postignut dogovor, u to sam u potpunosti i apsolutno uvjeren”, rekao je u subotu Varufakis. “Europljani će se u tom slučaju morati dogovoriti o čemu će pregovarati, što neće biti jednostavno”, napominje Pertusot.

Europljani neće odbaciti Grke čak i ako na referendumu kažu “ne” svojim vjerovnicima i mogli bi brzo dati Ateni hitne kredite, poručio je u nedjelju predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. “Nećemo odbaciti ljude u Grčkoj” kakav god bio ishod glasovanja u nedjelju, rekao je Schulz za dnevnik Welt am Sonntag. “Možda ćemo morati dati hitne kredite Ateni kako bi javne službe mogle nastaviti funkcionirati, a ljudi u nevolji dobiti novac koji im je potreban da bi preživjeli”, dodao je. “Vlada u Ateni dovela je zemlju u slijepu ulicu i ljudi tu ništa ne mogu, mi ćemo im pomoći”, rekao je, ali i upozorio da takva hitna pomoć “nije dugoročno rješenje”.

Francuski ministar gospodarstva Emmanuel Macron također je u nedjelju ocijenio da bi, kakav god bio ishod grčkog referenduma, Europljani trebali nastaviti političke pregovore s Atenom. “Kakav god bio ishod glasovanja (u Grčkoj), moramo već sutra nastaviti političke pregovore”, rekao je. “Čak i ako prevagne ‘ne’, naša dužnost bit će da ne sklapamo Versailleski ugovor u eurozoni.” Versailleski ugovor, potpisan nakon Prvog svjetskog rata, nametnuo je Njemačkoj jako teške uvjete, što je pridonijelo usponu nacizma. “Potreban nam je odgovoran grčki narod koji zna da ne glasuje samo za Grčku nego za cijelu eurozonu, a mi moramo biti solidarni”, rekao je, priznajući da su krizu u Grčkoj izazvali grčki čelnici zajedno sa svojim europskim partnerima.

Grčka želi sklopiti sa Švicarskom sporazum o poreznoj amnestiji za Grke koji imaju novac na računima u toj zemlji, što bi joj moglo omogućiti da dođe do svota koje joj posebno trebaju u ovom trenutku, po švicarskom tjedniku. Po tekstu koji predlaže Atena amnestiralo bi se one koji su ilegalno položili kapital u Švicarskoj, u zamjenu za plaćanje 21 posto na cjelokupan neprijavljen iznos, po NZZ am Sonntag koji citira “dobro obaviještene izvore”. Grčka vlada predvođena lijevom strankom Sirizom obećala je da će se suočiti s poreznom pronevjerom.

Procjene o iznosima koje su Grci položili u Švicarskoj variraju od dvije milijarde do 200 milijarde eura. Glasnogovornik švicarskog ministarstva financija potvrdio je da je Atena dala novi prijedlog ali nije naveo druge detalje.

0 comments