Nakon dva tjedna rasta pad od dva posto

Nakon dva tjedna rasta, prošloga su tjedna cijene nafte na svjetskim tržištima pale više od 2 posto jer se ulagači plaše da će usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava izazvati pad potražnje za energentima.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna skliznula 2,3 posto, na 60,30 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,7 posto, na 51,20 dolara. Prethodnih tjedana cijene su nafte rasle jer su Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri dogovorili smanjenje proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno kako bi podržali cijene.

OPEC će od siječnja iduće godine smanjiti proizvodnju za 800 tisuća barela dnevno, a neovisni proizvođači za 400 tisuća barela, što čini više od 1 posto globalne potražnje. Međutim, uspon cijena prekinut je nakon što je objavljen niz podataka koji ukazuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, posebice kineskog.

U studenome je u drugom najvećem svjetskom gospodarstvu promet u maloprodaji porastao po najnižoj stopi od 2003., dok je industrijska proizvodnja ojačala najsporije u posljednje tri godine jer je oslabila domaća potražnja. „Najgore tek dolazi i vlasti bi trebale biti vrlo zabrinute, posebice jer se rast potrošnje brzo usporava”, kaže Sue Trish, direktorica u tvrtki RBC Capital Markets. Kineski mediji pišu kako vlasti razmatraju nove mjere koje bi trebale spriječiti daljnje usporavanje rasta gospodarstva.

Neki analitičari očekuju, naime, da bi se u idućoj godini rast kineskog gospodarstva mogao usporiti na 6 posto, najnižu razinu od 1990. godine, dok se ove godine očekuje rast od 6,5 posto. Uz to, u studenome je u odnosu na listopad pala prerada nafte u kineskim rafinerijama, što također ukazuje na slabljenje potražnje za ‘crnim zlatom’. „Cijene su se nafte našle pod pritiskom zbog slabih gospodarskih pokazatelja iz Kine, zbog čega je smanjen entuzijazam ulagača koji su očekivali znatniji rast potražnje u 2019. godini”, kaže Andrew Lipow, predsjednik tvrtke Lipow Oil Associates.

Zbog toga na tržištu ponovno vlada bojazan da će, unatoč smanjenju proizvodnje, ponuda biti veća od potražnje, što je i dosad pritiskalo cijene. Naime, od početka listopada cijene su nafte potonule više od 20 posto i zaronile na najniže razine u godinu dana jer su najveći svjetski proizvođači povećali proizvodnju kako bi nadoknadili iransku ponudu na tržištu, a pokazalo se i da iranski izvoz, nakon uvođenja američkih sankcija, nije pao onoliko koliko se očekivalo.

Proizvodnja najvećih svjetskih proizvođača – OPEC-a, Rusije i SAD-a – porasla je od kraja 2017. godine za 3,3 milijuna barela dnevno, na 56,38 milijuna, čime se pokriva gotovo 60 posto globalne potrošnje. Pritom se u SAD-u, prema vladinim podacima, trenutno proizvodi rekordnih 11,7 milijuna barela dnevno. Proizvodnja u SAD-u vjerojatno će, kažu analitičari, i u idućem razdoblju ostati na rekordnim razinama, premda je u petak tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u pao za njih četiri.

Unatoč tome, ukupan broj od 873 aktivna postrojenja znatno je veći nego u istom lanjskom razdoblju, kada ih je bilo oko 750. Očekuje se rast cijena u prvoj polovici 2019. Što se iduće godine tiče, Međunarodna agencija za energetiku (IEA) procijenila je u najnovijem mjesečnom izvješću da će manjak u ponudi nastupiti u drugom tromjesečju 2019., pod uvjetom da članice OPEC-a i drugi ključni proizvođači poštuju dogovoreno.

IEA je zadržala prognozu za 2019. o rastu globalne potražnje za naftom na 1,4 milijuna barela dnevno, nepromijenjeno u odnosu na prošlomjesečnu prognozu, dok u ovoj godini očekuju rast za 1,3 milijuna barela dnevno. Analitičari Barclaysa procjenjuju, pak, da bi u prvoj polovici 2019. cijene nafte mogle porasti zbog smanjenja zaliha, izvoznih rezova Saudijske Arabije i isteka roka u kojima su neke zemlje bile izuzete od američkih sankcija na kupnju iranske nafte.

You may also like

0 comments