[vc_row][vc_column width=”1/3″]Više nema dvojbe da će Hrvatska ove godine povući znatno manje novca iz europskih fondova nego što je planirano proračunom, ali konačne brojke malo se razlikuju od institucije do institucije. Premda iz rebalansa proizlazi da će iznos od 12,7 milijardi kuna biti umanjen za 2,7 milijardi kuna, u Vladi ističu da je zapravo riječ o 2,25 milijardi kuna.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Kako bilo, ostaje činjenica da će podbačaj iznositi oko 20 posto. Međutim, neke državne institucije tome su pridonijele više, dok ima i onih koje su povukle čak više novca nego što su planirale. Za gotovo polovicu minusa “zaslužan” je Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, čije je ministarstvo planiralo iz europskih fondova izvući 1,5 milijardi kuna, a na kraju je realiziralo samo 575 milijuna kuna, što znači manje od 40 posto plana. O čemu se radi, ministar Ćorić nije bio voljan govoriti, a u pisanom odgovoru ministarstvo navodi brojke kako im je na raspolaganju alokacija od dvije milijarde eura te da su do sada ugovorili 68,8 posto tog iznosa, “što je povećanje za 50 posto u odnosu na 2017. godinu”.[/vc_column][/vc_row]
Uz to, nabrajaju postignute rezultate i velike projekte koji su u tijeku, od pokretanja projekta sustava javne vodoopskrbe i odvodnje kojeg rade u suradnji s Hrvatskim vodama, do raspisivanja pet poziva za uspostavu gospodarenja otpadom i provođenja projekta energetske učinkvotosti i obnovljivih izvora energije. No, pritom ističu da je riječ o dugotrajnim infrastrukturnim projektima i nude prilično načelno objašnjenje.
-Kada se uspješno prođu faze koncipiranja i pripreme EU projekta te uspješna provedu postupci javne nabave, dolazi se do fizičke provedbe projekata gdje se javljaju novi problemi: usporena dinamika izvođenja radova u odnosu na planiranu (svi projekti), nedostatak adekvatne radne snage s obzirom na odljev radne snage u EU i slučajevi stečaja izvođača radova, stoji u odgovoru Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
Da bi ubrzao proces sklapanja sekundarnih ugovora kroz proces javne nabave, objašnjavaju, ministarstvo “surađuje s korisnicima u pripremi i provedbi strateških projekata dok za ostale projekte zajedno s FZOEU osigurava edukacije o pravilnoj i pravovremenoj provedbi javne nabave”. S obzirom na veliki broj pripremljenih projekata nadaju se kako će dostići zadane rokove, odnosno realizirati projekte do kraja 2023. godine.
Cijeli tekst na https://euractiv.jutarnji.hr/HRiEU/kohezijskifondovi/tri-ministarstva-povukla-vise-od-planiranog-iz-eu-sva-ostala-podbacila/8051048/