[vc_row][vc_column width=”1/3″]Dobra godina [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Unatoč pandemiji koronavirusa, koja je snažno pogodila globalno gospodarstvo, MSCI indeks razvijenih svjetskih burzi porastao je u 2020. godini snažnih 14 posto i dosegnuo najviše razine u povijesti.[/vc_column][/vc_row]

Rastu tog indeksa, koji prati kretanje dionica na 23 razvijena tržišta, uvelike je pridonio skok cijena dionica na Wall Streetu. S&P 500 indeks porastao je u prošloj godini 16,3, a Dow Jones 7,2 posto, pa su oba indeksa dosegnula rekordne razine. Najvišu razinu u povijesti dosegnuo je i Nasdaq indeks, koji je lani skočio 43,6 posto, što je najveći skok tog indeksa punog tehnoloških dionica od 2009. godine.

Tehnološki je sektor lani profitirao od restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje koronavirusa, zbog kojih su mnogi u svijetu radili od kuće. Među najvećim dobitnicama bile su dionice tehnoloških divova, kao što su Amazon.com, Apple i Tesla. „Bila je to godina rasta burzi, unatoč ludilu u svijetu. Čini mi se da investitori smatraju da se svijet zauvijek promijenio, da je koronavirus bio pokretač tih promjena, a sada se odlučuje koji će sektori ubuduće biti pobjednici, a koji gubitnici”, kaže Mike Zigmont, direktor u tvrtki Harvest Volatility Management.

Snažno su prošle godine porasle i cijene dionica na azijskim tržištima. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, porastao je u prošloj godini gotovo 20 posto, što je njegov najveći dobitak od 2017. godine, i dosegnuo rekordne razine.

Japanski Nikkei porastao je, pak, oko 16 posto i dosegnuo najvišu razinu u 30 godina. Još je više, više od 30 posto, lani skočio južnokorejski Kospi indeks, dok su cijene dionica na burzi u Šangaju porasle gotovo 14 posto. To se zahvaljuje brzom oporavku najvećih azijskih gospodarstava, koja su prva bila pod pritiskom koronakrize. No, neke su burze zaostale. Tako je, primjerice, lani australski S&P/ASX 200 indeks skliznuo 1,45 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu pale 3,4 posto.

Europske su burze, pak, prošle slabo. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica izgubio je prošle godine 3,7 posto. Pritom je njemački DAX indeks ojačao 3,5 posto i godinu završio nedaleko najviših razina u povijesti. No, britanski FTSE indeks potonuo je lani 14,3 posto, što je njegov najveći gubitak od 2008. godine. Francuski CAC pao je, pak, 7, a talijanski FTSE MIB indeks 5,4 posto.

Najviše je, međutim, više od 15 posto, potonuo španjolski IBEX indeks jer je to na turizam usmjereno gospodarstvo bilo snažno pogođeno ograničavanjem putovanja i drugim restriktivnim mjerama usmjerenim na suzbijanje koronavirusa.

Zbog izbijanja pandemije koronavirusa, koja je lani u svijetu odnijela više od 1,8 milijuna života, u veljači i ožujku svjetske su burze oštro pale, a burzovni indeksi zaronili na najniže razine u više godina.

No, od tada su snažno porasli, što se ponajviše zahvaljuje golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama gospodarstvu, koje su povećale likvidnost na tržištima, a kako su kamatne stope izuzetno niske, dionice predstavljaju najprivlačniju investiciju.

Podršku tržištima pruža i nada ulagača da će vlasti najvećih zemalja svijeta još dulje vrijeme fiskalnim i monetarnim poticajima podržavati oporavak gospodarstava od koronakrize, a da će se, zahvaljujući cijepljenu protiv covida-19, gospodarska aktivnost uskoro normalizirati. „Cjepiva će podržati globalni oporavak, središnje banke ostavit će, čak i u slučaju rasta inflacije, kamate na razini nule kako bi se financirali golemi proračunski deficiti zemalja u svijetu. Potraga za prinosima u svijetu neograničenog, jeftinog novca, kojeg tiskaju središnje banke, ukazuje na to da je inflacija imovine gotovo neizbježna”, piše Jeffrey Halley, analitičar u tvrtki Oanda, u osvrtu na situaciju na tržištima.

I dok je lani većina najvećih svjetskih burzi porasla, globalno je gospodarstvo zabilježilo pad. Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje da je u prošloj godini globalni bruto domaći proizvod (BDP) pao za 4,4 posto. U ovoj godini, pak, očekuje rast za 5,2 posto. MMF je u listopadu poručio da se svjetsko gospodarstvo počelo oporavljati, ali i upozorio da će povratak na razine od prije pandemije biti dugačak, neujednačen i nesiguran.