[vc_row][vc_column width=”1/3″]Oštar pad cijena nafte[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica padale po stopama koje nisu viđene od financijske krize 2008. godine jer se zbog brzog širenja koronavirusa u svijetu i strahovanja od velikih gospodarskih šteta ulagači povlače iz rizičnijih investicija.[/vc_column][/vc_row]
Od samog početka prošloga tjedna svjetske su burze bile pod snažnim pritiskom zbog strahovanja ulagača da će širenje koronavirusa u svijetu izazvati veće gospodarske štete nego što se još nedavno mislilo. Uz to, u ponedjeljak su cijene nafte na svjetskim tržištima potonule oko 25 posto, što je bio njihov najveći dnevni pad još od siječnja 1991. godine, kada je započeo prvi Zaljevski rat.
Bila je to posljedica prekida dogovora između OPEC-a i Rusije o ograničavanju proizvodnje, zbog čega je Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik nafte, odlučila smanjiti cijene svoje nafte i povećati proizvodnju.
„Ulje na vatru” dolio je u srijedu predsjednik SAD-a Donald Trump odlukom o privremenoj zabrani putovanja iz većeg dijela Europe u SAD u nastojanju da spriječi širenje virusa.
Premda je Trump poručio da u trgovini neće biti restrikcija, njegova odluka nanijet će, kažu analitičari, velike štete nizu poslovnih sektora i dodatno usporiti svjetsko gospodarstvo.
Nakon Trumpove odluke, na europskim su burzama cijene dionica zabilježile najveći pad u povijesti. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica potonuo je u četvrtak 11,5 posto. Na Wall Streetu su, pak, burzovni indeksi toga dana potonuli gotovo 10 posto, što je bio njihov najveći dnevni pad od ‘Crnog ponedjeljka’ u listopadu 1987. godine. Pritom su svi najvažniji indeksi po prvi put od financijske krize 2008. godine uronili u području ‘medvjeda’, više od 20 posto ispod svoje prethodne rekordne razine. Tako je spektakularno okončano rekordno dugo razdoblje vladavine ‘bikova’ na svjetskim burzama.
Zbog strahovanja od gospodarskih posljedica ‘koronakrize’, MSCI svjetski indeks, koji prati kretanja na svim najvećim svjetskim burzama, potonuo je 24 posto u samo 20 trgovinskih dana, što je jedan od najbržih padova u povijesti iz područja ‘bikova’ u područje ‘medvjeda’. Još polovicom veljače taj se indeks kretao na rekordnim razinama, a od tada je na burzama izbrisano više od 15.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica.
Gospodarstva su već ionako pogođena zbog poremećaja nabavnih lanaca u svijetu i poremećaja potražnje, dok se poslovni skupovi, sportski, zabavni i drugi događaji odgađaju zbog širenja koronavirusa. Zbog toga se ulagači plaše pada gospodarske aktivnosti i recesije.
Ipak, u petak su se tržišta stabilizirala, pri čemu su na Wall Streetu cijene dionica skočile više od 9 posto. Predsjednik SAD-a Donald Trump proglasio je izvanredno stanje u zemlji zbog pandemije koronavirusa, što će omogućiti saveznoj vladi da deblokira sredstva za slučajeve katastrofe, 50 milijardi dolara. Trump je najavio i da će na raspolaganju biti oko 5 milijuna testova na koronavirus, nakon što je posljednjih dana bio pod udarom kritika zbog manjka pribora za testiranje i zbog banaliziranja zaraze u prvim danima epidemije. Trump je također naredio kupnju nafte za strateške rezerve, što je potaknulo rast cijena ‘crnog zlata’.
Ulagači se nadaju da će stabilizaciji tržišta pridonijeti i poticajne mjere središnjih banaka. Britanska središnja banka jedna je od onih koja je oštro srezala kamatne stope, dok je Europska središnja banka (ECB) najavila novi program kupnje imovine i povoljne kredite za banke kako bi osigurala likvidnost i financiranje gospodarstva.
Federalne rezerve SAD-a smanjile su stope na gotovo nulu, ponovno pokrenule kupovinu obveznica i pridružile se drugim središnjim bankama kako bi osigurale likvidnost pozajmljivanja u dolarima. U dramatičnom potezu koji je podvukao dubinu ekonomske prijetnje u trenucima kad se tvrtke zatvaraju i potencijalno bi se mogli izgubiti milijuni radnih mjesta, Fed je ohrabrio banke da koriste trilijune dolara kapitala i likvidne imovine izgrađene kao kapitalni zaštitni sloj od financijske krize te za podršku tvrtkama i ljudima čiji je život zaustavljen virusom. „Učinci koronavirusa će u kratkom roku odmjeriti ekonomsku aktivnost i predstavljati rizik za ekonomske izglede. U svjetlu ovih kretanja, Odbor je odlučio smanjiti ciljni raspon “, rekao je Fed dodajući da” potiče banke da koriste svoj kapital i likvidnostnu zaštitu kao što daju zajmove kućanstvima i tvrtkama koje su pogođene koronavirusom. “
Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica oštro pale, kao i na azijskim burzama, jer se ulagači plaše velikih gospodarskih šteta zbog širenja koronavirusa, pa ih nisu umirile ni poticajne mjere središnjih banaka i vlasti niza zemalja.
