Najsposobniji političar u Hrvatskoj – nitko?!

N1 Dataroom
Prema anketnom istraživanju koje je od 6. do 12. svibnja na 1000 ispitanika ekskluzivno za N1 Televiziju provela tvrtka Oraclum na čelu s dr. sc. Vukom Vukovićem sa Sveučilišta u Oxfordu, u Republici Hrvatskoj najpopularniji političar je – nitko.

Do ovog konačnog rezultata, međutim, Oraclum i N1 televizija došli su na pomalo neuobičajen način, koji dosta toga otkriva o odnosu snaga u hrvatskoj politici. U istraživanju za N1 televiziju stručnjaci iz tvrtke Oraclum prvo su tražili ispitanike da definiraju probleme koje osobno smatraju najvećima i najutjecajnijima na kvalitetu života u Hrvatskoj, a potom su ih pitali što pretpostavljaju da ostali građani misle o istom tom pitanju.

Za čak 71% ispitanih problem broj jedan u Hrvatskoj je kriminal i korupcija; za 46,7% to je loše pravosuđe. Slijedi emigracija mladih (39,7%), kvaliteta nacionalne ekonomije i ekonomska perspektiva (29%), visina životnih troškova (24,8%), zdravstvo (20,8%) te nezaposlenost (19.9%).

Zanimljivo, ono što osobno najviše muči ispitanike nije ujedno i ono što ispitani misle da muči njihove sunarodnjake: iako je korupcija opet prvi izbor sa 52,6% odabira ispitanih, slijede visoki troškovi života sa 40,7%, emigracija mladih sa 36%, ekonomska perspektiva sa 34,5% te pravosuđe s 32,3 %. Zdravstvo (27%) i nezaposlenost (30,8%) opet su na dnu ljestvice, samo su ovaj put zamijenili redoslijed.

Uz pretpostavku da građani u politici biraju ne nužno najbolju moguću, nego najmanje lošu opciju, u anketnom istraživanju smo potom međusobno sučelili nekoliko najvažnijih političkih opcija te pitali građane ne samo što misle tko bi u tim političkim sučeljavanjima bolje prošao na biralištima, nego i tko bi bolje riješio probleme koje su u anketi definirali kao najvažnije U sučeljavanju predsjednika Vlade Andreja Plenkovića te šefa oporbe Davora Bernardića nema nikakve dileme: čak 75% ispitanih vjeruje da bi Plenković bolje riješio njihove probleme, iako bi rezultat na biralištima bio drugačiji: ispitanici vjeruju da bi “samo” 65% građana glasovalo za Plenkovića, a 35% za Bernardića.

Kada se Andreja Plenkovića sučeli sa čelnim čovjekom Živog zida, Ivanom Viliborom Sinčićem, 66% građana je uvjereno da bi Plenković i ovdje bio sposobniji riješiti njihove probleme, te su uvjereni da bi mu na biralištu glas dalo 68% građana.

Sličan je rezultat i kada se Plenkovića napadne sa krajnje desnice: 64% ispitanih vjeruje da bi Plenković riješio njihove probleme bolje od Zlatka Hasanbegovića, no veći je postotak za koji vjeruju da bi ga Plenković ostvario na izborima u srazu s Hasanbegovićem, čak 71%.

Analiziraju li se međusobna sučeljavanja u oporbi, vidi se da ni u tim okvirima šef oporbe Davor Bernardić ne kotira pretjerano dobro: birajući između njega i predsjednika Mosta Bože Petrova, 63% ispitanih misli da bi Petrov bolje riješio njihove probleme, no ocjenjuju ipak kako bi Bernardić kao šef najveće oporbene stranke bolje prošao na izborima te da bi čak 55% građana vjerojatno glasalo za njega prije nego za Petrova. Za Anku Mrak Taritaš 52% vjeruje da bi riješila njihove probleme prije nego Bernardić, no i ovdje 55% ipak vjeruje da bi Bernardić bolje prošao na izborima od Mrak Taritaš.

Zanimljiva su i sučeljavanja političara koji se nominalno ne natječu jedni protiv drugih, ali njihovi odnosi umnogome kroje i odnose na kompletnoj političkoj sceni, odnosno unutar pojedinih stranaka.

Iako je uloga predsjednika Republike u Hrvatskoj u značajnoj mjeri ceremonijalna te većinu političkih odluka koje utječu na život građana donosi izvršna vlast na čelu s premijerom, u sučeljavanju s Kolindom Grabar Kitarović Andrej Plenković pred ispitanicima tek marginalno ostavlja dojam osobe koja može riješiti njihove probleme – da bi on bio bolji, misli 53% ispitanih. No, ispitanici su istovremeno uvjereni da je Kolinda Grabar Kitarović znatno popularnija te bi na izborima u sučeljavanju s Plenkovićem dobila podršku od 56% birača.

Suočen, međutim, s čovjekom koji za sebe najviše govori da samo radi i rješava probleme, Andrej Plenković ostvario bi jako dobar rezultat: čak 65% ispitanih vjeruje da je Plenković sposobniji riješiti njihove probleme bolje od zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića. Rezultat na izborima bio bi neznatno lošiji, ispitani vjeruju da bi na njima Plenković odnio 60%, a Milan Bandić 40% glasova.

Zanimljivo je još jedno ovakvo suočavanje iz oporbe, kada se Davora Bernardića suoči s bivšim predsjednikom stranke, Zoranom Milanovićem: gotovo tri četvrtine ispitanih vjeruje da bi Milanović bolje riješio njihove probleme te pretpostavlja da bi i na izborima ostvario značajno bolji rezultat, čak 66%.

Konačno, istraživanje N1 televizije je ispitalo i odnos snaga unutar trojca koje se često spominje kao potencijalno najizglednije kandidate u utrci za predsjednika ili predsjednicu Republike, a to su Kolinda Grabar Kitarović, Dalija Orešković te Zoran Milanović.

U sučeljavanju između Zorana Milanovića i Dalije Orešković gotovo 60% ispitanih vjeruje da bi Milanović bolje riješio njihove probleme od Dalije Orešković, a sličan je i postotak za koji vjeruju da bi ga ostvario na izborima.

Iako je gotovo identičan postotak (61%) onih koji vjeruju da bi Kolinda Grabar Kitarović – suočena s Dalijom Orešković – bolje riješila njihove probleme, zanimljiv je podatak da joj građani predviđaju puno bolji uspjeh na izborima, čak 70% vjeruje da bi bila izbor prije nego Dalija Orešković.

I u suočavanju sa Zoranom Milanovićem Kolinda Grabar Kitarović odnosi pobjedu na oba fronta: 58% ispitanih vjeruje da bi ona bolje rješavala probleme od Milanovića te vjeruju da bi na izborima dobila podršku od gotovo 60% građana.

Zahvaljujući svim ovim podacima te brojnim drugim sučeljavanjima koja su proveli, Oraclumovi analitičari izračunali su indeks popularnosti političara u Hrvatskoj. Prema njemu na prvom je mjestu te ljestvice – nitko. Druga je Kolinda Grabar Kitarović, treći Andrej Plenković , četvrti Zoran Milanović. Najniži indeks i najmanju vjerojatnost da budu izbor građana za rješavanje njihovih problema imaju Zlatko Hasanbegović i Ivan Pernar, donosi N1.

You may also like

0 comments