[vc_row][vc_column width=”1/3″]Xi Jinping definitivno se u utorak afirmirao kao najmoćniji čelnik unazad 40 godina u Kini: ušao je u povelju vladajuće Kineske komunističke partije, jednako kao i osnivač režima Mao Ce-tung.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Add content here[/vc_column][/vc_row]Xi Jinping (64), na čelu partije od kraja 2012., uz to će nesumnjivo u srijedu dobiti novi petogodišnji mandat glavnog tajnika, najviši naslov u zemlji.
Okupljeni od prošlog tjedna na kongresu u Pekingu, više od 2300 delegata iz čitave zemlje odobrilo je u utorak uključivanje u povelju partije “misli Xi Jinpinga o socijalizmu na kineski način za novo razdoblje”.
Koncept je to koji odsad predstavlja “vodič djelovanja” najveće stranke na svijetu (89 milijuna članova). “To će Xiju dati iznimne ovlasti. Imat će status poput onog koji je imao Mao”, kaže Willy Lam, politolog s kineskog sveučilišta u Hong Kongu. “Mogao bi biti kao on: doživotni čelnik toliko dugo koliko bude zdrav”. Nijedan čelnik nakon Maoa (1893.-1976.) nije doživio da se njegov doprinos ideologiji tako slavi dok je još na funkciji.
Ime Denga Xiaopinga, tvorca reformi s kraja sedamdesetih godina prošlog stoljeća koje su od Kine učinile drugu gospodarsku silu na svijetu, ušlo je u povelju nakon smrti, 1997.
[quote_box name=””]
Trump želi pritisak Kine na Sjevernu Koreju
Američki predsjednik Donald Trump idućeg će mjeseca tijekom posjeta Kini zatražiti od predsjednika Xi Jinpinga da se drži svojih obveza oko pritiska na Sjevernu Koreju, objavio je dužnosnik Bijele kuće.
Daljnja izolacija Sjeverne Koreje zbog testiranja nuklearnih i balističkih raketa ključan je Trumpov cilj tog inozemnog putovanja koje će biti najdulje dosad u njegovu mandatu.
Trump će Xija pozvati da u potpunosti implementira rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda protiv Pjongjanga, te da poduzme i druge korake za stvaranje pritiska na Sjevernu Koreju.
Peking je objavio da će se čvrsto držiti sankcija Vijeća kojima se zabranjuje uvoz ugljena, tekstila i morskih prehrambenih proizvoda, te da će zaustaviti izvoz nafte u Sjevernu Koreju.
No visoki dužnosnik Bijele kuće koji je uoči Trumpovog posjeta Kini novinarima predstavio njegove glavne točke naglasio je kako Kina mora učiniti više kako bi se držala rezolucija UN-a koje su usvojene jednoglasno, uz podršku Pekinga.
Iako je Kina bijesna zbog čestih nuklearnih i raketnih testova Sjeverne Koreje, te je zatražila da se oni prestanu provoditi, Peking smatra kako su za rast tenzija krive i Sjedinjene Države i Južna Koreja koje u regiji održavaju zajedničke vojne vježbe.
Posebni kineski izaslanik za nuklearna pitanja Sjeverne Koreje Kong Xuanyou u ponedjeljak se susreo s američkim kolegom Josephom Yunom, objavilo je kinesko ministarstvo vanjskih poslova. Dvoje diplomata imali su “opsežnu razmjenu pogleda oko pitanja korejskog poluotoka”, priopćilo je ministarstvo, bez daljnjih objašnjenja.
Trump, koji je prijetio da će “u potpunosti uništiti” Sjevernu Koreju, često je tražio od Kine da utječe na čelnika te države Kim Jong Una. No njegova strategija zasad nije uspjela zaustaviti Pjongjang u provođenju testiranja nuklearnih bombi u podzemnom postrojenju, te ispaljivanju balističkih raketa preko Japana u Tihi ocean.
“Kritična prijetnja”
Prijetnja Sjeverne Koreje je narasla na “kritičnu i neminovnu razinu”, a SAD, Japan i Južna Koreja moraju se suočiti s tim problemom, poručio je japanski ministar obrane Itsunori Onodera na razgovorima u ponedjeljak svojem američkom i korejskom kolegi.
Onoderove izjave pokazuju duboku zabrinutost Tokija sjevernokorejskim naoružanjem.
Jedan dužnosnik Bijele kuće koji je govorio pod uvjetom anonimnosti istaknuo je kako Trump traži mirno rješenje za sukob na korejskom poluotoku. Upitan o ponudi bivšeg američkog predsjednika Jimmyja Cartera da djeluje kao američki izaslanik u Sjevernoj Koreji, dužnosnik je rekao kako “ništa nije isplanirano”.
Premijer Singapura Lee Hsien Loong u ponedjeljak je američkom čelniku otkrio što njegova zemlja čini kako bi stvorila pritisak na Sjevernu Koreju oko nuklearnog programa, ali ga je i savjetovao da taj spor riješi razgovorima.
“Ne postoji brzo i jednostavno rješenje. Pritisak je potreban, ali i dijalog. SAD će morati surađivati s drugima, uključujući Kinu, Južnu Koreju, Japan i Rusiju kako bi riješio ovaj problem”, smatra čelnik Singapura.
Pošto je Xi Jinping na nedavnom kongresu Komunističke partije u Pekingu konsolidirao svoju moć, Trump vjeruje kako će kineski čelnik imati veći autoritet poduzimati korake protiv Sjeverne Koreje, otkrili su prošlog tjedna vladini službenici.
Trumpovo putovanje na istok Azije trajat će od 3. do 14. studenog, a posjetit će Japan, Južnu Koreju, Kinu, Vijetnam i Filipine. U razgovorima s Xijem bit će oštar i po pitanju trgovine, u želji da smanji američki trgovinski deficit s Kinom, otkrio je dužnosnik Bijele kuće.
[/quote_box]
Kineski predsjednik Xi Jinping poručio je kolegama u Komunističkoj partiji da je “dosta trčanja za užitcima” jer je nemali broj političara u vrhu vlasti, u kojemu je i dalje niska zastupljenost žena, umiješan u ljubavne afere. Žene čine tek četvrtinu od 2.300 izaslanika koji do utorka sudjeluju na kongresu stranke na vlasti što se održava svakih pet godina. “Žene drže polovinu neba”, izreka je utemeljitelja režima Mao Ce-tunga iz 1950-ih koja poziva na ravnopravnost spolova, nakon tisućljeća u kojima su žene bile u podređenom položaju u vrijeme Kineskog Carstva.
No od 1949., kada su komunisti utemeljili Narodnu Republiku, nijedna žena nije ušla u sami vrh vlasti, u Stalni komitet politbiroa Kineske komunističke partije u kojemu su sedmorica najmoćnijih koji vladaju zemljom.
To će se tijelo vlasti obnoviti u utorak ili u srijedu, ali će najvjerojatnije i dalje biti rezervirano za muškarce, osim ako se ne dogodi neko čudo.
Takvo je stanje nagnalo Guo Jianmei, odvjetnicu koja se specijalizirala za ženska prava, da uoči kongresa napiše pismo u kojemu upozorava izaslanike na mali broj žena u politici.
“No nema načina da ga predam, jer nijedan partijski izaslanik ne želi nam pomoći”, rekla je Guo za AFP.
“Kina u načelu ne zna kako bi promicala sudjelovanje žena u politici”, ocijenila je.
Ravnopravnost spolova je zajamčena kineskim ustavom. Žene u teoriji za isti posao primaju istu plaću kao njihovi muški kolege. No tradicija je jaka, pa žene većinom obiteljski život pretpostavljaju karijeri.
U vrijeme kada su žene odsutne iz vrha vlasti, kampanja za suzbijanje korupcije koju je Xi pokrenuo 2012. otkrila je velik broj izvanbračnih afera koje se kose s moralnim načelima partije.
“Svaki način razmišljanja i ponašanja koji se vodi trčanjem za užitcima, nedjelovanjem, lijenošću i izbjegavanjem teškoća, jednostavno je neprihvatljiv”, istaknuo je Xi Jinping prošlog tjedna.
Najviši dužnosnik uhićen u okviru ove antikorupcijske kampanje je bivši ravnatelj sigurnosne službe Zhou Yongkang, optužen da je “počinio preljub s velikim brojem žena i da je iskoristio svoj položaj kako bi dobio novac i seks”.
Usto je bivša zvijezda Kineske komunističke partije u usponu Sun Zhengcai isključen iz stranke zbog “teške povrede discipline” i “korištenja položaja za dobivanje seksualnih usluga”.
U studiji koju je 2013. objavilo Narodno sveučilište u Pekingu zaključuje se da je 95 posto najviših dužnosnika uhićenih zbog korupcije imalo izvanbračne veze.
“To je i dalje jako rašireno”, ističe pekinška književnica Zhang Lijia koja o toj temi kani napisati roman. “Nekad su muškarci velikim brojem konkubina potvrđivali svoj društveni status. Danas se ta praksa vraća s ljubavnicama”.
