Najavljen je daljnji pad potrošnje energije

Daljnji pad potrošnje energije primjetan je i u prošloj godini, dijelom zbog porasta efikasnosti korištenja energije i primjene mjera štednje energije, ali ipak dominantno zbog pada gospodarskih aktivnosti i pada kupovne moći stanovništva, pokazuje izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) za 2014. godinu iz kojega neke osnovne podatke o stanju i kretanjima hrvatske energetike izdvaja Savez za energetiku Hrvatske.

Kako se prenosi u priopćenju Saveza, ukupna potrošnja električne energije u 2014. iznosila je 16,9 teravatsati (TWh ili milijardi kilovatsati (kWh)), što je pad od 2,6 posto u odnosu na 2013. To je, kako se ističe, nastavak petogodišnjeg trenda pada ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Elektrane na teritoriju Hrvatske lani su proizvele ukupno 12,2 TWh električne energije, kojom je podmireno 72 posto domaćih potreba. Povoljna je okolnost, kako se ističe, da je u hidroelektranama proizvedeno 8,4 TWh električne energije, najviše u zadnjih 10 godina.

Oko 28 posto ukupnih domaćih potreba za električnom energijom pokriveno je uvozom, pri čemu je 3 TWh (oko 15 posto ukupnih potreba) podmireno proizvodnjom u Nuklearnoj elektrani Krško. Po podacima iz priopćenja, fizički je neto uvoz električne energije lani iznosio 4.672 TWh (u uvoz iz Slovenije uključeno je i preuzimanje električne energije iz NE Krško za HEP). Snaga svih elektrana na teritoriju Hrvatske na kraju 2014. iznosila je 4.528 megavata (MW). U sustavu poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracija Hrvatska ima 412 MW proizvodnih kapaciteta, od čega vjetroelektrane čine 339 MW. U ukupnoj potrošnji udio struje proizvedene u postrojenjima koja koriste obnovljive izvore i kogeneracije iznosio je 5,51 posto.

Savez za energetiku Hrvatske u priopćenju prenosi i podatke da je prosječna ukupna prodajna cijena električne energije (obuhvaća naknadu za korištenje prijenosne i distribucijske mreže te cijenu električne energije, ali ne sadrži naknade i poreze) za krajnje kupce iz kategorije kućanstvo u prošloj godini iznosila 0,79 kuna po kilovatsatu (kn/kWh). Prosječna cijena struje za kupce iz kategorije kućanstvo u okviru univerzalne usluge u 2014. je iznosila 0,46 kn/kWh, a za krajnje kupce na tržištu 0,38 kn/kWh. U 2014. zabilježen je lagani pad cijena električne energije u odnosu na 2013. godinu, navodi se u priopćenju.

Prenosi se i da u domaćoj, nacionalnoj proizvodnji električne energije najveći udio ima HEP-Proizvodnja – 85 posto u proizvodnim kapacitetima i 80 posto u proizvedenoj energiji. Preostali udio u proizvodnim kapacitetima imaju TE Plomin d.o.o. (5 posto) te sektor obnovljivih izvora energije u sustavu poticaja (10 posto) odnosno u proizvedenoj energiji TE Plomin (12 posto) i obnovljivi izvori (8 posto).

Iz Saveza prenose kako podaci o maloprodajnom tržištu električne energije pokazuju da je kupcima iz kategorije kućanstvo prodano 40,4 posto, a iz kategorije poduzetništvo 59,6 posto ukupno prodane energije. U pogledu tržišne koncentracije u prodanoj električnoj energiji, tri najveća opskrbljivača imala su tržišni udio od 89 posto u opskrbi kućanstva, dok su u opskrbi poduzetništva četiri najveća opskrbljivača imala tržišni udio od 94 posto.

Iznoseći podatak da je prosječna cijena električne energije koja je u prošloj godini isplaćena povlaštenim proizvođačima u sustavu poticaja (0,89 kn/kWh, odnosno 116 eura/MWh) gotovo tri puta veća od godišnjeg prosjeka na mađarskoj i slovenskoj burzi električne energije, iz Saveza ističu kako HERA u izvješću navodi kako je “potrebno ponovno razmotriti opravdanost tako visokih cijena u postojećem sustavu poticaja u odnosu na cijene na tržištu električne energije u Sloveniji i Mađarskoj”. Podaci o tržištu plina pokazuju da je lani ukupna količina prirodnog plina koji je ušao u transportni sustav iznosila 25.184 milijuna kWh, od čega iz domaće proizvodnje 11.939 milijuna kWh (47,4 posto), iz uvoza 10.505 milijuna kWh (41,7 posto) te iz PSP (Podzemno skladište plina) Okoli 2.740 milijuna kWh (10,9 posto).

Ukupan broj krajnjih kupaca na tržištu plina na kraju 2014. bio je 649.674, od čega je 599.476 kupaca koji koriste javnu uslugu, 50.173 kupaca koji se opskrbljuju po tržišnim uvjetima na distribucijskom i 25 koji se opskrbljuju po tržišnim uvjetima na transportnom sustavu.

Savez za energetiku Hrvatske prenosi i kako je prošle godine ukupna proizvodnja naftnih derivata iznosila 2,4 milijuna tona, što je za 12 posto manje nego 2013., a podaci HERA-e pokazuju da 79 posto rafinerijske prerade čini uvezena sirova nafta, 17 domaća sirova nafta i 4 posto domaći kondenzati. Po podacima koje su HERA-i dostavili energetski subjekti, lani je uvezeno 1,15 milijuna tona naftnih derivata.

Prošle godine proizvedeno je 35.279 tona biodizela, a najveći udio u sirovinskoj strukturi u proizvodnji čini uljana repica s 95,2 posto, dok otpadno jestivo ulje čini samo 4,8 posto. Energetski subjekti za proizvodnju, distribuciju i opskrbu toplinskom energijom pružaju usluge grijanja i pripreme potrošne tople vode za približno 155 tisuća krajnjih kupaca, od čega više od 95 posto njih pripada kategoriji kućanstva. Ti su subjekti prošle godine isporučili više od 2 TWh toplinske energije, a prosječni su gubici iznosili 16 posto, navodi se u priopćenju.

You may also like