Najava sastanka na vrhu zemalja članica Europske unije

Čelnici 28 zemalja članica, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović, okupit će se u četvrtak i petak na sastanku na vrhu u Bruxellesu na kojem će razgovarati o cijelom nizu iznimno važnih tema od Grčke, migracija do pitanja budućnosti Velike Britanije u Europskoj uniji. Summit počinje u četvrtak popodne uobičajenom razmjenom mišljenja s predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom. Tom prigodom čelnicima će biti predstavljeno “izvješće pet predsjednika” o boljem upravljanju Europskom ekonomskom i monetarnom unijom.

Nakon toga slijedi prva radna sjednica na kojoj će se razgovarati o migracijama. Rasprava o tome nastavit će se vjerojatno i tijekom radne večere. Osim pitanja migracija tijekom radne večere britanski premijer David Cameron imat će prigodu predstaviti svojim kolegama kakve reforme EU-a traži uoči referenduma na kojem će njegova zemlja odlučivati o članstvu u Uniji. U petak, drugi dan summita, čelnici EU-a trebali bi zaključiti ovogodišnji Europski semestar te raspravljati o uspostavi jedinstvenog digitalnog tržišta. Na dnevnom redu su i sigurnosni izazovi i rasprava s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, koji će govoriti o novom sigurnosnom okruženju, novom tipu prijetnji za sigurnost i o jačanju veza EU-NATO.

GRČKA

Uspiju li ministri financija eurozone, koji se sastaju u srijedu navečer, postići dogovor s Grčkom, ta bi tema praktički bila skinuta s dnevnog reda summita i u zaključcima bi se samo pozdravio dogovor. Međutim, ne bude li dogovora na sastanku euroskupine, Grčka bi mogla izbiti u prvi plan na summitu. Nije jasno bi li u tom slučaju rasprava o Grčkoj bila u formatu svih 28 zemalja članica ili samo članica eurozone. Grčka je vlada početkom tjedna predala vjerovnicima svoje prijedloge, koji su na neformalnom summitu eurozone u ponedjeljak ocijenjeni kao “dobra osnova za razgovor”, s tim da je ostalo još puno posla oko dogovoranja svih pojedinosti.

Još je čitav niz pitanja koji traže odgovor, a više će se o tome znati nakon sastanka ministara financija eurozone. Grčki premijer Aleksis Cipras doputovao je u Bruxelles već u srijedu, gdje će razgovarati s predstavnicima institucija, predsjednikom Europske komisije Jean-Claudom Junckerom, izvršnom direktoricom MMF-a Christine Lagarde i predsjednikom Europske središnje banke Marijem Draghijem.

MIGRACIJE

Europa je već mjesecima suočena s masovnim priljevom izbjeglica, koji bježe pred sukobima na Bliskom istoku i Africi, a mnogi od njiih gubi živote u pokušaju da se dokopaju europskih obala. Europska komisija je predložila preseljenje 40.000 sirijskih i eritrejskih izbjeglica koji su došli u Italiju i Grčku po svim zemljama članicama te preporučila primanje još 20.000 ljudi, koji su trenutačno izvan EU-a, ali imaju pravo na međunarodnu zaštitu.

Komisija je predložila redistribuciju na temelju nekoliko kriterija te da kvote do kojih se dođe uz pomoć tih kriterija budu obvezujuće. Tu je još puno otvorenih pitanja, počevši do samih kriterija po kojima se izračunava koliko će izbjeglica primiti pojedine članice, do toga trebaju li te kvote biti obvezujuće ili na dobrovoljnoj bazi. Očito zbog velikih neslaganja među članicama u nacrtu zaključaka za summit uopće se ne spominju ni kvote niti pridjevi “dobrovoljni” i “obvezujući”. Po svemu sudeći ide se na to da se u zaključcima potvrde brojke od 40.000 i 20.000 ljudi, a pitanje redistribucije se ostavlja za kasnije.

Mađarska je u utorak izazvala negodovanje u EU-u zbog najave o suspenziji odredbi zakona o azilu, koja predviđa da zahtjev za azil mora biti tretiran u prvoj zemlji članici u koju je migrant ušao. Međutim, u srijedu mađarske vlasti su priopćile da nije riječ o suspenziji. Mađarski veleposlanik pri EU-u Peter Gyorkos u srijedu je istaknuo da većini ilegalnih migranata koji ulaze u njegovu zemlju, Mađarska nije prva zemlja članica EU-a u koju su ušli, već druga. Riječ je o ljudima koji su najprije ušli u Grčku, iako Gyorkos nije spominjao nijednu zemlju.

Mađarska želi da se u EU izgradi sveobuhvatan i sustavan pristup prema pitanju migracija. “Ne možemo zatvoriti prozor, a vrata ostaviti otvorenima ili obratno”, rekao je Gyorkos. Istaknuo je da ne dovodi u pitanje migrantski pritisak kojem su izložene zemlje koje su najbliže sjevernoj Africi, ali da Mađarska trpi najveći pritisak i da je dosegnula “fizički limit” u primanju izbjeglica. Samo od početka ove godine do 22. lipnja u Mađarsku je ušlo 61.000 izbjeglica i ako se nešto ne promijeni do kraja godine bi ih moglo biti 120.000, upozorio je Gyrkos.

VELIKA BRITANIJA

Britanski premijer David Cameron, koji je i na ranijim summitima i tijekom bilateralnih posjeta ostalim zemljama članicama lobirao za reforme u EU-u kako bi neke od ovlasti vratio u nacionalno okrilje, sada će imati priliku predstaviti svoje ideje svima koji će se naći na okupu. Cameron je najavio da će do kraja 2017. organizirati referendum o ostanku ili odlasku iz EU-a, a da će prije toga pokušati izboriti reforme koje bi omogućile ostanak Velike Britanije.

Zahtjevi koje postavlja Cameron teško mogu biti prihvatljivi ostalima, između ostaloga i zato što je teško mijenjati temeljne ugovore. Jedan od njegovih zahtjeva, da se ograniči sloboda kretanja radnika unutar EU-a kako bi se spriječila zlouporaba socijalnih beneficija, za većinu je apsolutno neprihvatljiva. S obzirom na iznimno zahtjevan dnevni red, pitanje je koliko će vremena na summitu biti posvećeno Velikoj Britaniji. Jednako vrijedi i za preostale teme.