Analiza potrošnje energije u 27 godina, napravljena u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Požar, pokazuje da su nafta, plin i hidroenergija dominantni, a obnovljivi izvori energije bilježe značajan rast.
Nafta, plin i hidroenergija su izv Analiza potrošnje energije u 27 godina, napravljena u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Požar, pokazuje da su nafta, plin i hidroenergija dominantni, a obnovljivi izvori energije bilježe značajan rast
Nafta, plin i hidroenergija su izvori energije koji se u Hrvatskoj najviše troše i pokazuju najveći potencijal. Dodajmo tome još biomasu. Obnovljivi izvori su očekivana zelena budućnost koji će u skladu s ciljevima EU činiti sve veći udio u potrošnji. Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj danas je manja 10 posto nego što je bila krajem 1980-ih, a gradovi su najveći potrošači i u ukupnoj potrošnji sudjeluju s više od 66 posto.Pokazuju to trendovi iz prve analize ukupne potrošnje energije u posljednjih 27 godina u Hrvatskoj koju je Jutarnji list napravio u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Požar, strukture potrošnje te nekih od bitnijih faktora koji na nju utječu. Poput, primjerice, razine aktivnosti u određenom sektoru, broja stanovnika, cijene energije, klimatskih prilika u pojedinim godinama, energetske učinkovitosti, stupnja urbaniziranosti ili, možda najvažnije, strukturnih promjena u gospodarstvu.
Dijagram ukupne potrošnje otkriva nekoliko trendova i znakovitih razdoblja u kojima se ona odvija unutar 29 godina. Prvo je nagli pad do 1992. kada počinje razdoblje polaganog i stabilnog rasta. Zatim slijedi razdoblje od 2005. do 2010. koje je obilježeno stagnacijom. I posljednje razdoblje od 2010. do 2015. kada se dogodio pad na oko 400 PJ. Stagnacija je, pa smanjenje potrošnje nakon 2007. posljedica i nekoliko trendova. Prvo smo imali recesiju, piše Jutarnji list, koja je trajala od 2009. do 2015., da bismo u 2016. dočekali lagani oporavak BDP-a s rastom od nešto više od tri posto. Poslije 2010. dogodio se trend rasta cijena svih energenata, naftnih derivata, prirodnog plina i električne energije kao posljedica porasta cijena nafte na međunarodnim tržištima. Sve do druge polovice 2014. kada dolazi do pada cijena. Uz to, smanjivala se potrošnja prirodnog plina kao posljedica recesije te slijedom toga deindustrijalizacije te smanjenja kupovne moći domaćinstva. U promatranom razdoblju, gledajući strukturalno potrošnju, može se uočiti i smjer kretanja glavnih energenata pod utjecajem spomenutih trendova. Vidljiva je višegodišnja stagnacija ukupne godišnje potrošnje sirove nafte na oko pet milijuna tona do 2007., a nakon toga opadanje na tri milijuna tona u 2015.
Prirodni plin, kao energent s drugim najvećim udjelom u ukupnoj potrošnji energije, pokazuje rast od oko 2,4 milijarde kubnih metara u 2005. do oko 3,3 milijarde kubnih metara u 2007., a nakon toga naglije opada u 2015., čemu je isto uzrok djelovanje recesije. No, zato obnovljivi izvori energije rastu u cijelom 27-godišnjem razdoblju i to po prosječnoj godišnjoj stopi rasta od 1,5 posto pa su tako narasli s oko 90 PJ u 1988. na oko 140 PJ u 2015.
Što nam onda donosi sljedećih 30 godina? Koju vrstu energenata ćemo najviše konzumirati? Temeljem dosadašnjih trendova moguće je predvidjeti buduće iako kretanje potrošnje pojedinih energenata u Hrvatskoj u budućnosti ovisi i o novoj energetskoj strategiji. No, nafta i plin u Hrvatskoj svakako imaju najveći potencijal u potrošnji. Tako pokazuju projekcije brojnih analitičara. Nafta i plin čine gotovo 60 posto ukupne energetske potrošnje i iako bi taj omjer mogao pasti u narednim godinama, prema našim predviđanjima nafta i plin činit će i dalje najveći udio potrošnje. Rast će uloga plina u odnosu na naftu, sukladno ciljevima EU o smanjenju emisija. Dodaje da se ne smije zanemariti ni uloga električne energije, posebno hidroelektrana, solara i vjetra, kao i potencijal distribuirane proizvodnje energije, piše Jutarnji list.
