Nadmudrivanje Kine i SAD-a trajat će desetljećima?

Analiza Poslovnog dnevnika
Trgovinski sukob Kine i Amerike koji traje već godinu dana uvod je u svojevrsni novi Hladni rat koji će, po procjenama zapadnih analitičara, trajati desetljećima.

Kineska delegacija krajem prošloga tjedna doputovala je u Washington na trgovinske pregovore suočena s više od 250 milijarda dolara uvoza podložnog kaznenim carinama, piše Poslovni dnevnik..

Umjesto s dogovorom, kući se vratila s povećanjem carina sa 10 na 25 posto za 200 milijardi dolara, a američki predsjednik Donald Trump naredio je pokretanje procedure određivanja carina za preostalih 300 milijardi kineskog uvoza. Ako dođe do novog povećanja, ono će stupiti na snagu tek za nekoliko mjeseci, ali Americi omogućuje stezanje obruča oko Kine u teškim trgovinskim pregovorima. Međutim, čak i da je sporazum postignut, neznatno bi ublažio tenzije između dvije najveće svjetske ekonomije.

Naime, Trumpova administracija potpuno je razotkrila sve veću zabrinutost SAD-a prema rastućoj kineskoj ulozi u globalnom gospodarstvu te taktici koju Kina koristi da bi povećala svoju ekonomsku moć. U to se ponajprije ubraja hakiranje iza kojeg stoji država, preuzimanje visokotehnoloških kompanija u Americi i Europi, obilate subvencije ključnim industrijskim sektorima te diskriminiranje zapadnih kompanija koje posluju u Kini. Što Trumpova administracija misli o tome sažeo je američki državni tajnik Mike Pompeo sredinom prošloga tjedna u govoru u Londonu, usporedivši kineske ambicije s Rusijom i Iranom, podsjeća New York Times.

Pompeo je kazao kako Peking predstavlja “novu vrstu izazova; autoritarni režim koji je ekonomski integriran u Zapad na način na koji Sovjetski Savez nikada nije bio”. Ne treba zanemariti ni zaokret u kineskoj vanjskoj politici. Otkako je preuzeo čelnu poziciju 2012. godine, kineski predsjednik Xi Jinping založio se za teritorijalne zahtjeve u Južnom i Istočnom kineskom moru mnogo snažnije od svojih prethodnika, a i najavio je prerastanje Kine u vojnu silu “svjetske klase” do 2050. godine.

Carine na kineski uvoz tek su dio mjera koje je američka administracija uvela kako bi suzbila povećanje kineske ekonomske, tehnološke i vanjskopolitičke moći. Ograničavaju se kineske investicije u američke kompanije, preispituju se vrste tehnologije koje mogu biti izvezene u azijsku velesilu te se eliminira kineska uloga u izgradnji američke 5G telekomunikacijske mreže. K tome, SAD lobira kod saveznika da ne koriste kinesku telekomunikacijsku opremu.

Izvan ekonomskog područja, najvidljiviji katalizator narastanja tenzija je sve izraženija volja Trumpove administracije da provocira Kinu na osjetljivim područjima, poput najave veće vojne podrške Tajvanu. Bonnie Glaser, stručnjakinja za Kinu pri Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu kaže za Bloomberg kako će ovakva dinamika u odnosima dvaju sila potrajati dokle god međunarodni utjecaj Kine bude rastao.

“Sužavanje jaza moći između SAD-a i Kine ohrabrit će Peking da bude odlučniji u obrani i unapređenju svojih interesa. SAD će morati odgovoriti”, smatra Glaser. Kineski analitičari tumače kako je tamošnje kinesko političko vodstvo nespremno na tempo promjena u američkim percepcijama kinesko-američkih odnosa. “Čak i ako se postigne neka vrsta sporazuma između predsjednika Xija i Trumpa, dugoročno gledano strateški bilateralni odnosi već su narušeni. Tu nema povratka, čak i ako dođe do sporazuma”, ističe za New York Times Zhang Jian, profesor na pekinškom sveučilištu, stoji u analizi Poslovnog dnevnika

You may also like

0 comments