[vc_row][vc_column width=”1/3″]Koronavirus [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Premijer Andrej Plenković je na početku sjednice Vlade RH, govoreći o aktualnostima posljednjih dana, osvrnuo se na zarazu koronovirusom u Domu za starije i nemoćne Splitu. [/vc_column][/vc_row]
Kazao je da se izrađuje epidemiološko izvješće o tome što se točno dogodilo te da ako budu utvrđeni propusti, u odnosu na mjere koje su utvrđene, onda će župan donijeti odgovarajuće odluke.
– Nakon što smo predstavili Saboru drugi paket gospodarskih mjera, mogu reći da se dobro provode mjere iz prvoga paketa. Oko 563.000 već je prijavljeno za mjere koje smo uspostavili. Isplaćeno je oko 294.000 ili pak spremno za isplatu. Kada je riječ o odgodama i aktivnostima koje se tiču poreza, onda je od 92 tisuće i nešto zahtjeva više od 76 tisuća riješeno, kazao je premijer Plenković.
– Što se tiče programa kojega je odobrila EK, a to je program državnih potpora za HBOR-ov program osiguranja kredita za likvidnost, mislim da je jako dobar, kazao je.
Spomenuo je i jučerašnji sastanak o domovinskoj sigurnosti, videokonferenciju održanu u ponedjeljak sa znanstvenicima raznih disciplina na temu suzbijanja epidemije koronavirusa. Iako su tržnice počele s ograničenim radom, a trgovinama je uoči Uskrsa dopušten duži rad nego prijašnjih dana, premijer apelira na sve građane da se drže dosadašnjih mjera o socijalnoj distanci kako bi se što prije suzbila epidemija koronavirusa.
Za borbu protiv epidemije koronavirusa prikupljeno je više od 10 milijuna kuna, a za obnovu nakon potresa nešto više od 7 milijuna kuna, kazao je premijer i dodao da će se i dalje redovito izvješćivati javnost o prikupljenim sredstvima.
Naglasio je i da su mirovine uplaćene te da će to tako i dalje biti ma koliko god trajala ova kriza oko koronavirusa. Potom je ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio o aktivnostima u vezi s epidemijom koronavirusa. Govorio je o globalnoj razini, ali i da je u Hrvatskoj 1.343 pozitivnih na koronavirus, od testiranih 13.125, što je 10,11% pozitivnih od ukupno testiranih.
[quote_box name=””]
Zbog zatvaranja mnogih djelatnosti kako bi se zaustavila epidemija koronavirusa posljednjih tjedana u Hrvatskoj imamo snažan rast nezaposlenosti. Trenutno brojač na Hrvatskom zavodu na zapošljavanje pokazuje brojku od oko 150 tisuća ljudi.
Dio nezaposlenih vidljiv je iz podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, no treba uzeti u obzir i prikrivenu nezaposlenost jer je preko 95 tisuća poslodavaca zatražilo potpore za oko 550 tisuća radnika. Ti ljudi trenutno primaju četiri tisuće kuna i vode se kao zaposleni – no bez potpora vjerojatno bi dobar dio njih bio na burzi.
Prema podacima koje smo dobili od HZZ-a, na dan 16. 3. 2020., što je par dana prije zatvaranja ugostiteljskih objekata, dobrog dijela uslužnih djelatnosti i trgovine, u evidenciji nezaposlenih bilo je 134.717 osoba, a na kraju dana 7. 4. 2020. u evidenciji je bilo 150.308 osoba što je povećanje za 15.591 osobu ili 11,6%.
U navedenom razdoblju u evidenciju nezaposlenih je ušlo 21.649 nezaposlenih osoba, od toga 20.071 osoba izravno iz radnog odnosa, što znači da su dobili otkaz. Iz evidencije je izašlo 6314 osoba, od čega je 4684 zaposleno.
Najveći broj novoprijavljenih na Zavod za zapošljavanje, a koji su do tada bili zaposleni, u navedenom razdoblju bio je u Zagrebu (4163), Splitu (2711), Rijeci (1796), Osijeku (1545), a najmanji u Vukovaru (239), Gospiću (324) i Kutini (325), pokazuju podaci HZZ-a.
U evidenciju nezaposlenih u razdoblju od 16. ožujka do 6. travnja ove godine najviše je novoprijavljenih iz djelatnosti: smještaj, usluživanje hrane i pića (6197), trgovina (2923), prerađivačke industrije (2642) i ostalih uslužnih djelatnosti (1467).
Vezano uz potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom sa 7. 4. 2020. ukupno je zaprimljeno 95.211 zahtjeva poslodavaca, a s današnjim danom isplaćeno je preko 700 milijuna kuna potpora na račune 46.440 poslodavaca, govore podaci HZZ-a.
Prve mjere za očuvanje radnih mjesta predstavljene su u ožujku i sastojale su se od isplate neto minimalne plaće od 3250 kuna, dok je poslodavac na to morao platiti doprinose. Nakon toga, početkom travnja ta je mjera korigirana tako da je neto iznos podignut na 4000 kuna, a poslodavci su oslobođeni plaćanja doprinosa. Iako će ta mjera privremeno, barem na papiru, spasiti određeni broj poslova, jasno je da država ne može u beskonačnost isplaćivati plaće za više stotina tisuća ljudi, koji bi na kraju mogli biti obuhvaćeni tim mjerama, pa ćemo tek po njihovom isteku vidjeti koliko je zapravo poslova izgubljeno, piše Index.hr.
[/quote_box]
