Na tržištima zatišje uoči podizanja kamatnih stopa u SAD-u

Zatišje ispunjeno nelagodom zavladalo je na tržištima uoči povećanja ključnih kamatnih stopa u SAD-u, utvrdila je Banka za međunarodna poravnanja (BIS) u analizi reakcija na izgledno razdvajanje temeljnog smjera monetarne politike u vodećim gospodarstvima svijeta.

Američka središnja banka signalizirala je da bi idućeg tjedna mogla podići ključne kamatne stope s rekordno niskih razina na kojima su se nalazile proteklih gotovo 10 godina kako bi se postigla puna zaposlenost i potaknula inflacija u najvećem svjetskom gospodarstvu.

U međuvremenu je Europska središnja banka (ECB) krajem prošlog tjedna dodatno ublažila monetarnu politiku, produljivši program kupnje imovine za dodatnih šest mjeseci, čime bi se njegova vrijednost približila 1.500 milijardi eura. Ujedno su proširili popis imovine koju će kupovati i na obveznice tijela područne i mjesne uprave a dodatno su spustili i kamate na depozite banaka, s minus 0,2 na minus 0,3 posto.

Izgledno zaoštravanje monetarne politike u SAD-u suočava brojna tržišta u nastajanju s nizom izazova, uključujući slabljenje domaćih valuta, više prinose na obveznice i mogući odljev kapitala, napominju u BIS-u. Iako je ta skupina u početnoj fazi reagirala suzdržano na tu mogućnost, BIS u redovnom tromjesečnom izvješću, objavljenom u nedjelju ne isključuje mogućnost opetovanih oscilacija. “U posljednje vrijeme na tržištima je vladao mir ali je on ispunjen nelagodom”, konstatira čelnik bančina odjela za monetarne i ekonomske poslove Claudio Borio.

U mnogim dijelovima svijeta kamate iz dana u dan testiraju “granice nezamislivog” pa ne iznenađuje što tržišta i dalje osjetljivo reagiraju na poteze vodećih središnjih banaka, napominje dužnosnik BIS-a. “Očita je napetost između ponašanja tržišta i temeljnih ekonomskih uvjeta”, kazao je Borio. “U određenom trenutku to će se morati razriješiti. Tržišta mogu ostati mirna puno dulje no što mislimo. Sve dok to više ne bude moguće”, ističe on.

U mnogim zemljama banke i dalje trguju dionicama po cijenama nižim od knjigovodstvene vrijednosti što jasno signalizira nepovjerenje, naglašava on. Dodaje i da treba odlučno rješavati problem razine nenaplativih kredita u bankama eurozone. U izvješću se analiziraju i trendovi ulaganja, kreditnih tokova i izdavanja obveznica. Utvrđeno je tako da se u trećem tromjesečju, kada je tržišta uzdrmalo posustajanje kineskog gospodarstva, kao i nagli pad cijena robe i oštro jačanje dolara, izdanje duga na tržištima u nastajanju sunovratilo na samo 1,5 milijardi dolara, zabilježivši najveći pad od kraja financijske krize.

Ukupno je izdanje duga na svim tržištima u trećem tromjesečju potonulo gotovo 80 posto u odnosu na drugo ovogodišnje tromjesečje i na treće tromjesečje 2014. Pritom se kod brazilskih i turskih banaka bilježi neto negativna vrijednost izdanja duga, od dvije milijarde odnosno 1,6 milijardi dolara. U slučaju kineskih financijskih kompanija neto vrijednost izdanja duga potonula je na samo 300 milijuna dolara, s 10 milijardi u prethodnom tromjesečju. “Gospodarstva tržišta u nastajanju i dalje su financijski ranjiva”, zaključio je Borio. “Dug denominiran u dolarima nije iščeznuo i gotovo je udvostručen od početka 2009., premašivši 3.000 milijardi dolara”, upozorava.

You may also like

0 comments