Na Wall Streetu se ovoga tjedna očekuje oprezno trgovanje, nakon oštrog pada cijene dionica prošloga tjedna, jer bi Fed već u lipnju mogao povećati kamate, ako novi makroekonomski podaci pokažu da je američko gospodarstvo čvrsto na putu oporavka. Na azijskim burzama cijene dionica su pale, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta dosegnula novu najvišu razinu u 11 i pol godine, jer bi američki Fed mogao povećati kamatne stope prije nego što se mislilo.Na Zagrebačkoj burzi danas se očekuje oprezno trgovanje, uobičajeno za početak tjedna, a pažnju ulagača mogla bi privući dionica Petrokemije, nakon što je u petak Hrvatska poštanska banka blokirala račun te kutinske kompanije.
Dow Jones potonuo je prošloga tjedna 1,5 posto, na 17.856 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,6 posto, na 2.071 bod, a Nasdaq indeks 0,7 posto, na 4.927 bodova. Cijene dionica oštro su pale u petak, nakon što je objavljeno da je u veljači broj zaposlenih u SAD-u porastao za 295.000, znatno više od očekivanja, dok je stopa nezaposlenosti pala s 5,7 na 5,5 posto, najnižu razinu u šest i pol godina. To je već područje koje dio dužnosnika Feda smatra ′punom zaposlenošću′.
To je već 12. mjesec zaredom kako broj zaposlenih raste za više od 200.000, što nije zabilježeno još od 1994. godine, a porasla je i satnica, za 2 posto na godišnjoj razini, što bi ubuduće moglo oživjeti inflaciju. Zbog toga u anketi Reutersa više od 50 posto analitičara očekuje da će američka središnja banka kamate povećati već u lipnju.
I dok je jačanje gospodarstva dugoročno dobra vijest za tržište dionica, ulagači se plaše da bi prerano povećanje kamata moglo naštetiti oporavku. Uz to, ulagači bi se trebali prilagoditi novoj situaciji, s obzirom da bi tržište u lipnju izgubilo drugu važnu polugu koja ga je godinama podržavala. Lani je, naime, Fed ukinuo dugogodišnje programe kupnje obveznica, odnosno tiskanja svježeg, jeftinog novca, dok bi prvo povećanje kamata od 2006. godine značilo da bi tržište ubuduće ovisilo samo o gospodarskoj situaciji i vijestima iz kompanija.
Zbog toga će u fokusu ulagača biti novi makroekonomski podaci koji će pokazati ubrzava li se ili usporava rast najvećeg svjetskog gospodarstva, a to će, pak, podržavati špekulacije o povećanju kamata Feda. S najvećim nestrpljenjem se ovoga tjedna očekuje izvješće o prometu u trgovini na malo u SAD-u, s obzirom da je potrošnja najveći pokretač američkog gospodarstva. Rast potrošnje pokazao bi da potrošači usmjeruju svoje uštede na niskim cijenama goriva u kupnju drugih proizvoda. Međutim, analitičari kažu da je potrošnji u veljači možda naštetilo neuobičajeno hladno vrijeme u nekim dijelovima SAD-a.
Na europskim burzama danas ujutro cijene dionica su pale, pa je FTSEurofirst indeks izgubio sav prošlotjedni dobitak, jer su na tržištu prevladale špekulacije da bi američki Fed mogao povećati kamate prije nego što se očekivalo. FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,5 posto, na 1.562 boda, nakon što je prošloga tjedna porastao za 0,5 posto.
Londonski FTSE, frankfurtski DAX i pariški CAC indeks bili su u 9,30 sati na gubitku između 0,5 i 0,7 posto. Negativno na tržišta utječe oštar pad cijena dionica na Wall Streetu u petak, nakon što je objavljeno da je u veljači broj zaposlenih u SAD-u porastao za 295.000, znatno više od očekivanja, dok je stopa nezaposlenosti pala na 5,5 posto, najnižu razinu u šest i pol godina.
Nakon tih podataka, u anketi Reutersa više od 50 posto analitičara očekuje da će američka središnja banka kamate povećati već u lipnju. Loše je na tržišta utjecao i jutros objavljeni podatak da je njemački izvoz u siječnju zabilježio najveći pad od kolovoza prošle godine. Ništa bolje vijesti nisu jutros stigle ni iz Azije. Doduše, potvrđeno je da je japansko gospodarstvo u posljednjem lanjskom tromjesečju izašlo iz recesije, no poraslo je svega 1,5 posto, a ne kako je prva procjena pokazala 2,2 posto.
Pozitivno na tržišta nije utjecao ni podatak da je izvoz Kine u veljači skočio čak 48 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, jer je uvoz istodobno pao za 20 posto, što ukazuje na slabost domaće potražnje. Uz to, analitičari kažu da su podaci za veljaču obično iskrivljeni zbog dugotrajne proslave i različitih datuma kineske nove godine.
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,9 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,5 i 1,2 posto. U Šangaju su porasle oko 1 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 1,2 posto.
Loše raspoloženje na azijskim burzama posljedica je oštrog pada cijena dionica na Wall Streetu u petak, nakon što je objavljeno da je u veljači broj zaposlenih u SAD-u porastao za 295.000, znatno više od očekivanja, dok je stopa nezaposlenosti pala na 5,5 posto, najnižu razinu u šest i pol godina. To je već 12. mjesec zaredom kako broj zaposlenih raste za više od 200.000, što nije zabilježeno još od 1994. godine, a porasla je i satnica, za 2 posto na godišnjoj razini, što bi ubuduće moglo oživjeti inflaciju.
Nakon tih podataka, u anketi Reutersa više od 50 posto analitičara očekuje da će američka središnja banka kamate povećati već u lipnju. No, analitičari upozoravaju da niska inflacija u SAD-u i usporavanje rasta gospodarstva zabrinjavaju. “Moguće je da će Fed povećati kamate dok se rast usporava, a visok tečaj dolara i veće realne kamate mogle bi dodatno potisnuti gospodarstvo. Tko bi to mogao pozdraviti?”, pišu analitičari Reorient Researcha u bilješci klijentima. Analitičari iz Mizuho banke kažu da je rast zaposlenosti u SAD-u neujednačen po sektorima i da je rast plaća nevelik, stoga ne vjeruju da će Fed već u lipnju povećati kamate. “Fed neće izvući pištolje nakon ovih podataka o zaposlenosti, pričekat će još neko vrijeme, no nećemo ′igrati′ na to da će još dugo biti strpljiv”, poručuju analitičari Mizuho banke.
Ako Fed iz priopćenja nakon sjednice polovicom ožujka izostavi formulaciju da će biti ′strpljiv′ po pitanju kamata, to će, kažu analitičari, biti signal da se priprema povećanje kamata već u lipnju. A ako ne, zaoštravanje monetarne politike slijedi tek krajem godine. Loše je na tržišta utjecao i jutros objavljeni podatak da je japansko gospodarstvo u posljednjem lanjskom tromjesečju poraslo svega 1,5 posto, a ne kako je prva procjena pokazala 2,2 posto. Pozitivno na tržišta nije utjecao ni podatak da je izvoz Kine u veljači skočio čak 48 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, jer je uvoz istodobno pao za 20 posto, što ukazuje na slabost domaće potražnje.
Uz to, analitičari kažu da su podaci za veljaču obično iskrivljeni zbog dugotrajne proslave i različitih datuma kineske nove godine. Na valutnim je tržištima, pak, nastavljen uspon američke valute, premda ne tako snažan kao u petak, kada je dolarov indeks, nakon izvješća o zaposlenosti u SAD-u, skočio 1,28 posto, na 97,72 boda, što je bio njegov najveći dnevni skok od srpnja 2013. godine. Jutros je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo novu najvišu razinu u 11 i pol godina, 97,80 bodova. Tečaj eura skliznuo je pritom na 1,0822 dolara, novu najnižu razinu od rujna 2003. godine, dok je u petak navečer iznosio 1,0844 dolara.
Dolar je ojačao i prema japanskoj valuti, pa je njegova cijena jutros dosegnula 121,05 jena, dok je u petak iznosila 120,83 jena. Tako se primaknula najvišoj razini u sedam i pol godina od 121,86 jena, dosegnutoj u prosincu. Richard Jerram, ekonomist u Bank of Singapore, očekuje da će do kraja godine tečaj eura pasti na 1,05 dolara, dok bi cijena američke valute prema japanskoj mogla dosegnuti 125 jena. “Bez obzira da li će Fed kamate povećati u lipnju ili rujnu, plašimo se da tržište podcjenjuje brzinu i razine zaoštravanja monetarne politike u SAD-u idućih godina. A kako ostale središnje banke u svijetu vode labavu monetarnu politiku, dolar bi trebao jačati”, kaže Jerram.
Euro bi se, ističe, mogao naći pod dodatnim pritiskom jer od danas Europska središnja banka počinje provoditi program otkupa obveznica članica eurozone.
Crobex indeks porastao je prošloga tjedna 0,89 posto, na 1.761 bod, prekinuvši dvotjedni negativni niz. Crobex10 ojačao je, pak, 0,97 posto, na 1.028 bodova. Redovni promet iznosio je 59,12 milijuna kuna, što je otprilike 6 milijuna manje nego tjedan dana ranije.
U blok transkacijama ostvareno je još 14,6 milijuna kuna, pri čemu dionicama Podravke 7,1 milijun kuna, Slavonskog ZIF-a 4,22 milijuna, a dionicama HT-a 3,3 milijuna. “Prosječan dnevni promet iznosio je prošloga tjedna 12,7 milijuna kuna, što je dosta manje nego tjedan dana prije kada je likvidnost bila ponešto povećana zahvaljujući blok i otc transakcijama”, kaže Davor Špoljar, stariji analitičar tržišta kapitala u Erste&Steiermaerkische banci. Najlikvidnija je prošloga tjedna bila dionica HT-a, s prometom od gotovo 14 milijuna kuna i skokom cijene za 3 posto, na 167,94 kune. To je njezina najviša razina u proteklih godinu dana – 10. ožujka 2014. na zatvaranju je dosegnula 168 kuna. Po likvidnosti slijedi dionica Atlantic grupe, s prometom od 4,48 milijuna kuna i padom cijene za 1,21 posto, na 905 kuna.
Promet iznad 4 milijuna kuna ostvaren je i dionicom Zagrebačke banke, čija je cijena porasla 11,76 posto, na 38 kuna, nakon vijesti da je Glavnoj skupštini predložena odluka o isplati dividende od 3,60 kuna po dionici. Ipak, najveći skok cijene, za 35,6 posto, na 80 kuna ostvarila je dionica Termes grupe. Njome je protrgovano 1,12 milijuna kuna. Iz osječke Termes grupe u petak su potvrdili da je interes za Tvornicu šećera Osijek iz njihova sastavu iskazao i Viro, no opovrgavaju medijske napise da je postignut konačni dogovor. Dionica Vira poskupila je prošloga tjedna više od 9 posto, na 319 kuna, ali uz svega 19.600 kuna prometa.
Najveća gubitnica bila je, pak, dionica Kaštelanskih staklenika, čija je cijena potonula 50,9 posto, na 108 kuna, uz 254.000 kune prometa, nakon što je objavljeno da je Fina podnijela prijedlog za pokretanje stečajnog postupka za Kaštelanske staklenike. “Danas očekujem oprezno trgovanje, uobičajeno za početak tjedna, a pažnju bi mogla privući dionica Petrokemije, nakon što je u petak objavljeno da je Hrvatska poštanska banka blokirala njezin račun. Vidjet ćemo kako će tržište reagirati na tu vijest i da li će dodatno reagirati na vijest od petka iz Dalekovoda o novom poslu”, kaže Davor Špoljar.
