[vc_row][vc_column width=”1/3″]Na Međunarodnom forumu ‘Energetska sigurnost u Hrvatskoj i šire’ održanom u ponedjeljak u Zagrebu u organizaciji Centra za obnovu kulture jedan od panelista o Energetskoj sigurnosti bio je i litavski ministar energetike Žygimantas Vaičiūnas.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Iskustvo Litve koja već ima uspješan terminal u funkciji, veliki je pokazatelj od kojeg i Hrvatska može izvući pouke za izgradnju svog LNG terminala.
Razgovarao Marijan Opačak sa portala Direktno
Litavski ministar energetike Žygimantas Vaičiūnas rekao nam je kako je primarni cilj razvoja litavskog LNG plutajućeg terminala bio u jednu ruku i geopolitički, kako bi smanjio ovisnost o energentima o Rusiji, dok je u drugu omogućio sigurniju opskrbu plinom i natjecanjem među dobavljačima plina ne samo u Litvi nego u cijeloj regiji što je u konačnici doprinijelo smanjivanju cijena plina za krajnje korisnike.
[/vc_column][/vc_row]
Što je izgradnja plutajućeg LNG terminala donijela Litvi?
Izgradnjom LNG plutajućeg terminala uspjeli smo oboje i jako smo ponosni na naš uspjeh.Od pokretanja LNG terminala uvozna cijena plina pala je 25-30 posto, što je najveći pad u svim zemljama Europe. Uspjeli smo stvoriti sigurnu opskrbu plina za naše građane i za regiju, ali i ostvarili funkcionirajuće tržište plina što do sad zbog ovisnosti o uvozu plina iz Rusije nismo uspjeli. S plutajućeg terminala sad uvozimo oko 50 posto napih potreba dok iz tradicionalnog izvora, putem plinovoda uvozim ostalih 50 posto.
Je li plutajući LNG terminal otvorio nove prilike u razvoju plinskog biznisa u Litvi?
Uz to što smo otvorili Litvu plinskom tržištu ostvarujemo i nove gospodarske prilike. Naime osim standardnog LNG terminala kojim opskrbljujemo za naše korisnike pokrećemo i operaciju stanice za pretovar ukapljenog plina do kojeg plin iz LNG terminala namjeravamo isporučivati i distribuirati sredstvima za cestovni prijevoz, LNG kamionima ili manjim plovilima krajnjim korisnicima pogotovo onima u industriji koji nemaju razvedene plinovode. Ne planiramo to samo raditi u našoj zemlji već u cijeloj regiji. LNG stanica za pretovar koja puni LNG kamione i druga plovila tankere počela je nedavno raditi pa je Klaipėda terminal postao prvi plutajući LNG terminal u svijetu koji nudi kompletan opseg integriranih logističkih LNG usluga.
S izgradnjom plutajućeg terminala Litva se otvorila svijetu kakvu ste korist i iskustva izvukli od tog otvaranja?
Da. Osim Europskog tržišta plina. Prije smo imali samo jednog dobavljača a Litva sad sudjeluje na globalnom tržištu energenata. U prosjeku je iskorišteno oko 30 posto kapaciteta, a terminal opskrbljuje oko pola prirodnog plina koji se koristi u Litvi. Prošle su godine tekućim prirodnim plinom Litvu opskrbljivale Norveška, SAD, Trinidad i Tobago te Nigerija. Klaipėda LNG terminal počeo je imajući samo jednog korisnika i jednog dobavljača, a u tri godine postao je LNG uvozni terminal s više dobavljača i više korisnika koji postaje LNG središte regije Baltičkog mora, a naša plinska kompanija traži dobavljače iz cijelog svijeta kako bi osigurala potrebne količine plina. Tako Klaipėda terminal postavio je najniže cijene plina za cijelu regiju ne samo za Litvu. Naravno na početku gradnje terminala bilo je rizika hoće li se cijelo ulaganje isplatiti. Ista stvar je i sa stanicom za pretovar te buduće investicije koje otvaraju velike mogućnosti razvoja gospodarstva i proširenja tržišta, pogotovo na tržištu stanica za pretovar i LNG kamiona i brodova. Moramo imati na umu da je plin još važno gorivo, pogotovo za nas dok se baltičke zemlje u potpunosti ne sinkroniziraju s europskim sustavom kroz Poljsku do 2025. Sinkronizacijom mreže osigurat će se puna integracija baltičkih zemalja s mrežom EU, a povezanost u opskrbi plinom između Poljske i Litve putem plinovoda povezat će Litvu i baltičku regiju sa zajedničkim tržištem plina EU što će dodatno povećati pouzdanost plinske opskrbe cijele regije.
Tijekom svojeg izlaganja rekli ste kako je plin jedna od mjera koju koristite kako bi izgradili gospodarstvo oko obnovljivih izvora energije…
Do sredine stoljeća želimo biti slobodni ovisnosti o fosilnim gorivima. Pravac je jasan želimo ići prema razvoju tehnologije obnovljivih izvora. Više je razloga za takav put. Tehnologija se razvija i otvara se veliko tržište obnovljivih izvora te su cijene razvoja tehnologija i cijene početnog ulaganja i operativnih troškova sve manje. Drugi je smanjenje CO2 i povećanje indeksa konkurentnosti. Upravo zbog tih razloga imamo velike ambicije za razvijanje obnovljivih izvora, bilo preko solarne energije ili energije vjetra. Upravo zato je plin najbolje među mjera. On je gorivo koje ispušta najmanje CO2, najmanje zagađuje okoliš te smanjuje cijenu troškova u industriji i gospodarstvu. Upravo i Njemačka ide u takvom smjeru razvoja obnovljivih izvora.
Razvojem LNG plutajućeg terminala vaša plinska kompanije dobila je jedinstveno iskustvo koje je postalo izvozni proizvod..
Da iskustvo izgradnje plutajućeg terminala “Independencea” (Neovisnost. op.a.) potaknuo je i suradnju i razmjenu iskustava sa zemljama poput Indonezije i Ujedinjenih Emirata. To je bio projekt kojeg smo počeli od nule. Sad surađujemo na svjetskim projektima, poput suradnje na razvoju prijenosa plina s velikih LNG brodova na manje. S razvojem takve tehnologije skladištenja plina, plin bi se mogao distribuirati bez potrebe izgradnje skupe mreže plinovoda. Naravno moramo biti oprezni pri tom jer volumen plina se dugotrajnim skladištenjem gubi te se sistem mora često nadopunjavati te treba paziti na kretanja na tržištu kako se ne bi proizvodili gubici. Ali ova tehnologija može postati dobar logističko rješenje za sve one koji žele koristiti plin čak i bez postojanja tradicionalnih načina transporta plina poput plinovoda. Ovakav razvoj tehnologije u budućnosti može koristiti korištenjem nuspojava LNG-a poput njegovog hlađenja na temperature daleko ispod ništice za industriju ribolova.
Vi dakle imate dobra iskustva s plutajućim terminala LNG-a i preporučujete ga i Hrvatskoj?
Klaipėda LNG plutajući terminal naša je priča o uspjehu u energetici i Litva može s pravom biti ponosna na nju. Ovakvi projekti kao što je LNG terminal okruženi su velikom dozom mitova i drugačijih razmišljanja. Bilo je udruga, čak i privatnih interesa koji su propitkivali koliko je potreban te su smatrali da postoje alternativni načini implementacije. Ti su mitovi i sumnje kreirani umjetno od strane različitih utjecajnih interesnih grupacija koje nisu htjele promjene i željele su zadržati status quo. Vjerujem da u Hrvatskoj imate sličnu situaciju i razgovore vezane za LNG terminal. No tehnologija nije ista kao prije 50 godina. Ne radi se o kopnenom terminalu već o plutajućem koji je mnogo sigurniji i ekološki prihvatljiviji i ne postoje dokazi da je ova tehnologija nesigurna kako je neki žele prikazati. Moj savjet bi bio da na strateške interese ne gledate kroz izborne cikluse od četiri godine jer na kraju LNG terminal i naš dugogodišnji rad najbolji primjer odgovorne politike koja potrošačima donosi korist, rekao je u razgovoru za portal Direktno.
