Financial Times
Kako je plinovod Sjeverni tok 2 pred početkom rada, tako rastu tenzije između Ukrajine i Rusije signalizirajući da je moguć novi “plinski rat” između te dvije države.
Prema navodima Financial Timesa, Ukrajina priprema pravnu ofenzivu protiv ruskog plinskog diva Gazproma tražeći od te kompanije puštanje desetaka milijardi prostornih metara plina iz središnje Azije u ukrajinsku plinovodnu mrežu.
Time bi Kijev osigurao dovoljno plina za domaću potrošnju te nadoknadio gubitak tranzitnih prihoda kada Sjeverni tok 2 proradi punim kapacitetom tijekom ove godine.
Naime, Gazprom nadzire tokove plina koji u Ukrajinu dolazi iz srednjoazijskih bušotina. Ruska kompanija blokira dotok tog plina već 15 godina, tvrdi šef ukrajinske državne plinske kompanije. Ako Gazprom taj plin ne pusti, sprema mu se tužba europskom regulatoru tržišnog natjecanja te međunarodna arbitraža.
“To će u potpunosti promijeniti situaciju jer, kako svi znamo, postoji golem potencijal transporta plina iz srednje Azije u Europu”, kazao je Jurij Vitrenko, izvršni direktor ukrajinskog Naftogaza. “Govorimo o desecima milijardi prostornih metara plina koji samostalno može napuniti cijeli ukrajinski tranzitni sustav”, dodao je Vitrenko.
Naftogaz stoga priprema formalni zahtjev za dobavu tog plina te dobivanje dozvole za njegov transport kroz Gazpromove plinovode. Cijeli proces mogao bi potrajati nekoliko mjeseci, smatra Vitrenko. “Ako Gazprom to odbije, idući korak bit će žalba Europskoj komisiji te arbitraža”, otkrio je prvi čovjek ukrajinske kompanije.
Iz Gazproma su odbili komentirati ove navode. Naravno, u slučaju arbitraže na pravorijek bi se čekalo godinama. Kijev smatra kako bi pravni temelj njegove žalbe Bruxellesu bio utjecaj Gazpromove odbijenice na opskrbu plinom europskog tržišta.
Valja naglasiti kako Vitrenko nije neiskusan u pravnim bitkama s ruskim divom. Kao visokopozicionirani direktor Naftogaza on je predvodio tužbe u sporovima oko cijena i tranzitnih ugovora pred međunarodnim arbitražnim tribunalima koje su ukrajinskoj strani 2017. i 2018. donijele dvije pobjede vrijedne 2,6 milijardi dolara.
Unatoč tome, Vitrenko je pao “u nemilost” tadašnjeg čelnika Naftogaza Andrija Koboljeva koji mu je kasnije – uručio otkaz.
Međutim, u kontroverznoj odluci iz travnja ove godine, ukrajinska vlada zaobišla je Nadzorni odbor kompanije i smijenila Koboljeva okrivivši ga za pad proizvodnje plina te iznenađujući financijski gubitak.
Na njegovo mjesto postavila je Vitrenka. No, taj je potez naišao na snažnu osudu Zapada zbog narušavanja korporativnog upravljanja.
Inače, britanskom listu Vitrenko se javio iz Washingtona gdje predvodi ukrajinsku delegaciju u posljednjem pokušaju uvjeravanja Bidenove administracije da ukine suspenziju dijela sankcija kompanijama uključenima u gradnju Sjevernog toka 2.
“Naše je gledište da je ta igra daleko od završetka”, kazao je čelnik Naftogaza. “Rekli smo američkim dužnosnicima da je to pitanje nacionalne sigurnosti Ukrajine, Europe, ali i SAD-a”, dodao je Vitrenko. Podsjetimo, položen na dno Baltičkog mora, Sjeverni tok 2 povezuje Rusiju i Njemačku.
Kada postane funkcionalan, Ukrajina će zbog njega godišnje gubiti oko dvije milijarde dolara tranzitnih naknada.
Koliko je taj novac važan za Kijev pokazuje i podatak da je to polovica iznosa obrambenog proračuna u vrijeme dok još traje sukob između vlade i proruskih separatista u Donbasu na istoku zemlje, piše Poslovni dnevnik.
