Na godišnjoj razini porasla proizvodnja energenata

Eurostat
Industrijska proizvodnja u EU-u u veljači je na mjesečnoj razini stagnirala, uz neznatan pad u eurozoni, no na godišnjoj razini pad je značajniji u oba područja, pokazuju Eurostatovi podaci objavljeni u četvrtak.

U 27-članoj Uniji sezonski je prilagođena industrijska proizvodnja u veljači bila nepromijenjena u odnosu na siječanj, kada je prema revidiranim podacima europskog statističkog ureda rasla 2,1 posto.

Eurozona je pala za 0,1 posto u odnosu na siječanj kada je rasla 2,3 posto. Najviše je i u EU-u i u eurozoni porasla proizvodnja energenata, za jedan odnosno 0,7 posto. Slijedi porast proizvodnje intermedijarnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju koji u EU-u iznosi 0,6, a u eurozoni 0,4 posto.

Najviše je smanjena proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 1,4 posto u EU te dva posto u eurozoni. Proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjenja je za 1,2 odnosno 1,5 posto. Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao, najviše je u veljači porasla proizvodnja u Estoniji, za 8,7 posto. Snažan rast ostvarile su i Danska i Latvija, za 3,7 odnosno 3,1 posto. U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u veljači porasla jedan posto u odnosu na siječanj kada je rasla 0,6 posto.

Na mjesečnoj razini, industrijska proizvodnja najviše je smanjena u Grčkoj, za 3,7 posto. Slijedi Portugal s padom od 2,8 posto te Malta, gdje je proizvodnja smanjenja 2,6 posto. Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja pala je značajnije. Na razini 27-članog bloka industrijska je proizvodnja u veljači prema kalendarski prilagođenim podacima smanjenja za 1,3 posto, nakon siječanjskog 1,5-postotnog pada.

U eurozoni je pala za 1,9 posto, u usporedbi s revidiranim padom od 1,7 posto u siječnju. Najviše je u veljači i u EU i u eurozoni na godišnjoj razini porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 1,5 odnosno 0,9 posto. Rasla je i proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,5 odnosno 0,1 posto.

Najviše se pak smanjila proizvodnja kapitalnih dobara, za 3,1 posto u EU27, te za 3,6 posto u eurozoni. Proizvodnja energenata na godišnjoj je razini pala za 1,7 odnosno 2,2 posto. Pala je i proizvodnja intermedijarnih dobara, za 0,2 posto u EU-u, te za 0,8 posto u eurozoni.

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je rast proizvodnje u veljači ostvarila Malta, za 10,5 posto. Slijede Poljska i Slovenija s povećanjem proizvodnje za 3,6 odnosno 2,4 posto. U Hrvatskoj je proizvodnja u veljači na godišnjoj razini pala za dva posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, nakon siječanjskog pada od 5,5 posto. U veljači se pak na godišnjoj razini najviše smanjila proizvodnja u Luksemburgu, za osam posto. Slijede Irska s padom od 6,8 posto te Grčka s 3,5-postotnim padom.

You may also like

0 comments