Home Energetika Na burzama strah što će učiniti središnje banke

Na burzama strah što će učiniti središnje banke

by Energypress.net

Suočavanje s inflacijom

U prvom tjednu nove godine na Wall Streetu su cijene dionica pale jer bi američka središnja banka mogla agresivnije zaoštriti monetarnu politiku nego što se očekivalo, dok su indeksi na europskim burzama dosegnuli rekordne razine.

Međutim, ti su se indeksi našli pod pritiskom od srijede jer je ulagače neugodno iznenadio agresivan stav čelnika Feda o zaoštravanju monetarne politike. Naime, zapisnik s prosinačke sjednice Feda pokazao je da čelnici središnje banke smatraju da se tržište rada oporavilo, a da inflacija postaje sve veća prijetnja. Stoga je za očekivati da će Fed prije nego što se očekivalo povećati ključne kamatne stope, nakon što je na sjednici u prosincu ubrzao plan ukidanja programa kupnje obveznica.

Zbog toga su porasli prinosi na američke državne obveznice, što negativno utječe na tehnološke dionice, koje zbog toga postaju manje privlačne. Tako je tehnološki sektor bio prošloga tjedna najveći gubitnik, pa je Nasdaq indeks, koji je prepun tih dionica, zabilježio najveći tjedni pad od veljače prošle godine.

S druge strane, kako se očekuje povećanje kamata Feda, snažno su porasle cijene dionica banaka, kojim odgovara okruženje s višim kamatama. S&P 500 indeks bankarskog sektora skočio je 9,4 posto i dosegnuo najviše razine u povijesti. Pratili su ga sektori koji su također vrlo osjetljivi na kretanja u gospodarstvu. Tako je snažno skočio i energetski sektor, više od 10 posto, zahvaljujući rastu cijena nafte i drugih sirovina.

Za razliku od Wall Streeta, na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle.

I dok je većina najvećih svjetskih burzi lani snažno porasla, u novoj godini slijedit će brojni izazovi. Na Zagrebačkoj burzi na početku tjedna očekuje se oprezno trgovanje, nakon snažnog rasta indeksa u prošlom tjednu, a za nove smjernice investitori će pratiti kretanja na globalnim burzama i vijesti iz domaćeg poslovnog sektora.

Zbog visoke inflacije, koja je u pojedinim zemljama dosegnula razine kakve nisu viđene desetljećima, neke su središnje banke već počele ukidati poticajne monetarne mjere, a neke su i povećale kamatne stope. To znači da je razdoblje jeftinog novca pri kraju i da će tržišta ostati bez podrške na kakvu su naviknuta posljednjih godina.

Neizvjesna je i situacija s omikronom. Doduše, čini se da je ta varijanta koronavirusa manje opasna od prethodnih, no čini se da je i zaraznija, pa je u mnogim zemljama broj novozaraženih posljednjih dana dosegnuo rekordne razine.

Na azijskim se burzama u ponedjeljak trguje oprezno zbog vijesti o daljnjem brzom širenju omikron varijante koronavirusa, a obujam trgovanja je slab jer se na nekim tržištima zbog praznika ne radi.

Prošloga su tjedna azijske burze porasle, zahvaljujući smanjenju zabrinutosti ulagača u vezi omikrona, nakon objave istraživanja da je manji rizik od hospitalizacije i razvoja teškog oblika bolesti kod ljudi zaraženih omikronom u usporedbi s deltom.

A na valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta stagnira na početku tjedna.

Cijene se nafte, pak, kreću u različitim smjerovima, nakon što su prošloga tjedna porasle više od 3,5 posto. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros porasla 0,15 posto, na 76,25 dolara, dok je na američkom tržištu pojeftinila 0,9 posto, na 73,10 dolara.

Related Posts