[vc_row][vc_column width=”1/3″]Na Wall Streetu su u četvrtak Dow Jones i S&P 500 indeks dosegnuli najviše razine u povijesti, što se zahvaljuje snažnom rastu cijena dionica u tehnološkom sektoru, ali i industrijskom jer su zabrinutosti u vezi trgovinskog rata između SAD-a i Kine popustile.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Dow Jones skočio je 251 bod ili 0,95 posto, na 26.656 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,78 posto, na 2.930 bodova, a Nasdaq indeks 0,98 posto, na 8.028 bodova.
Najviše su jučer porasle cijene dionica u tehnološkom sektoru, u prosjeku za 1,2 posto, pri čemu se predvodile dionice Applea, Facebooka, Microsofta i Alphabeta, s rastom od 0,8 i 1,8 posto. Znatno su porasle i cijene u industrijskom sektoru, koji je vrlo osjetljiv na trgovinska pitanja, što pokazuje da su splasnule zabrinutosti u vezi trgovinskog rata između SAD-a i Kine.
[/vc_column][/vc_row]
Od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, u 10 su cijene dionica jučer porasle, a oslabio je samo energetski sektor. „Uzrok ovom rastu nije neka određena vijest. Kada su indeksi dosegnuli nove rekordne razine, to je ulagačima bio signal za ulazak na tržište”, objašnjava Mark Hackett, direktor u tvrtki Nationwide.
Kaže i da skok Dow Jones i S&P 500 indeksa na nove najviše razine u povijesti pokazuje da se tržište sasvim oporavilo od korekcije cijena koja je započela u siječnju. Pozitivno je na tržište utjecao i pad vrijednosti dolara prema košarici valuta na najnižu razinu u 10 tjedana, što ide u prilog američkim izvoznicima jer zbog slabijeg dolara njihovi proizvodi na inozemnim tržištima postaju cjenovno konkurentniji.
Trgovinske napetosti između SAD-a i Kine zbog toga su pale u drugi plan jer su carine od 10 posto koje su ovoga tjedna jedna drugoj nametnule Kina i SAD manje od očekivanja.
No, neki analitičari vide razloga za oprez kako zbog trgovinskih napetosti između Kine i SAD-a, tako i zbog jačanja inflacije, što bi moglo navesti američku središnju banku na ubrzanje tempa povećanja kamata, što ne ide u prilog tržištu kapitala. „Raspoloženje na tržištu naliči na pijanoga na vrhu brda. Tetura se i znate da će pasti, ali ne znate kada i koliko snažno”, kaže Bernard Baumohl, ekonomist u tvrtki Economic Outlook Group.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,49 posto, na 7.367 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,88 posto, na 12.326 bodova, a pariški CAC 1,07 posto, na 5.451 bod.
[quote_box name=””]
Svjetsko gospodarstvo vjerojatno će usporiti budući da napetosti koje su potaknule protekcionističke mjere američkog predsjednika Donalda Trumpa pogađaju svjetsku trgovinu, procijenila je u četvrtak Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (EOCD).
„Svjetski je BDP u prvoj polovini 2018. godine ponovo porastao solidnim tempom, od oko (3,75) posto, ali pojavile su se naznake da je rast možda dosegnuo vrhunac“, konstatira OECD u izvješću „Visoka neizvjesnost pritišće globalni rastu“.
Procjenjuju da će se tempo rasta aktivnosti ove i iduće godine stabilizirati na 3,7 posto, što je za 0,1 odnosno 0,2 postotna boda manje no što su prognozirali u svibnju. Među čimbenicima koji štete rastu izdvojili su sporiji rast trgovine, za tri posto u prvoj polovini godine, u odnosu na prošlogodišnjih pet posto.
Usporavanje je rezultat političkog gesla američkog predsjednika „America First“ (‘Amerika na prvom mjestu’, koje je dovelo do trgovinskog konflikta s Kinom, drugim gospodarstvom svijeta, i paralelno pojačalo pritisak na američke trgovinske partnere u Europi.
Donald Trump najavio je ovaj tjedan nove carine od 10 posto na kineski uvoz u vrijednosti 200 milijardi dolara, prijeteći dodatnim carinama u slučaju da Kina odluči uzvratiti. Nove mjere nadovezuju se na već uvedene carine na kineski uvoz u vrijednosti 50 milijardi dolara, čime će biti zahvaćena otprilike polovina kineskog izvoza u SAD.
Utjecaj na životni standard
U OECD-u upozoravaju da trgovinske napetosti pojačavaju neizvjesnost koja šteti i razvijenim i i gospodarstvima u nastajanju. „Daljnje zaoštravanje trgovinskih napetosti u velikoj bi mjeri negativno utjecalo na globalna ulaganja, radna mjesta i životni standardi“, ističu.
Konstatiraju da je posebno u razvijenim gospodarstvima otvoreno puno novih radnih mjesta, ali da je „rast plaća… i dalje umjeren“, što posebno ranjivima čini kućanstva s niskim prihodima. Carine su po OECD-u već polučile opipljive posljedice u pojedinim sektorima.
U SAD-u je “u prvoj polovini godine smanjen uvoz strojeva za pranje rublja, solarnih panela, čelika i aluminija, promatrano po vrijednosti“, zaključak je izvješća, “a domaće su cijene u tim sektorima u SAD-u naglo porasle“.
[/quote_box]
