[vc_row][vc_column width=”1/3″]Priopćenje[/vc_column][vc_column width=”2/3″]U organizaciji Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u Splitu je danas u sklopu projekta FIRESPOL (Financijski instrumenti u projektima obnovljivih izvora energije) počeo međunarodni dvodnevni skup na kojem uz predstavnike Hrvatske sudjeluju i predstavnici Španjolske, Njemačke, Latvije, Irske i Poljske.[/vc_column][/vc_row]

Razmjenom iskustava i prezentacijama primjera dobre prakse zemalja sudionica želi se stvoriti okvir koji će potaknuti intenzivnija ulaganja kako javnog tako i privatnog sektora u obnovljive izvore energije.

Suada Mustajbegović iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koja je ujedno i voditeljica FIRESPOL projekta u Hrvatskoj istaknula je da će ova multilateralna suradnja pomoći Hrvatskoj u kreiranju programa za slijedeće operativno razdoblje kroz definiranje prioriteta, ali i iznalaženja mogućnosti za financiranje projekata u području obnovljivih izvora energije. Mustajbegović je istaknula kako Fond uz sredstva koja su dostupna iz europskih fondova ulaže i nacionalna sredstva te najavila kako je ovoj godini osigurao oko 50 milijuna kuna za poticanje sustava korištenja obnovljivih izvora energije u kućanstvima.

Ravnatelj Energetske agencije španjolske regije Extremadura „Agenex“ Cosme Segador Vegas je rekao kako projekt FIRESPOL ima za cilj poticanje obnovljivih izvora energije kroz javne i privatne programe financiranja, uvođenje inovativnih financijskih instrumenata ili složenih programa dodjele bespovratnih sredstava.

„Želimo utvrditi koje su dobre prakse u pogledu inovativnih financijskih instrumenata, analizirati stanje i uvjete u svakoj regiji, a sve u svrhu definiranja potrebnih izmjena u politikama kako bi se potaknuo rast obnovljivih izvora energije“, komentirao je Segador Vegas. Prema njegovim riječima u Španjolskoj se zbog svoje jednostavnosti, ali i padu cijene najviše koriste fotonaponski solarni sustavi. Uz to sunčeva energija je vrlo postojan izvor energije koji je pogodan za mnoge primjene. Tijekom 10 godina u Španjolskoj se gotovo trostruko povećalo i korištenje energije vjetra.

Pored predstavnika zemalja partnera na radionici su sudjelovali i predstavnici raznih hrvatskih institucija, tvrtki i banaka kako bi se utvrdila što učinkovitija, ali i primjenjiva rješenja za ovdašnje prilike, a sve s ciljem povećanja korištenja obnovljivih izvora energije. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru programa Interreg Europe.

[quote_box name=””]

Snaga energije vjetra iz kopnenih vjetroelektrana u Njemačkoj je u padu što ugrožava njemačke i ciljeve Europske unije na području obnovljivih izvora.

Naime, priopćilo je udruženje WindEurope, Njemačka je u prvom tromjesečju 2019. godine izgradila samo 134 MW novih kopnenih vjetroelektrana. Riječ je o najlošijem rezultatu od 2000. godine. U ovoj godini pak snaga novih kopnenih vjetroelektrana u Njemačkoj iznosit će jedan do dva GW. To je značajno manje od 4,3 GW koje je Njemačka instalirala prosječno godišnje u proteklih pet godina.

To udruženje ističe kako pučinske vjetroelektrane neće popuniti tu prazninu. Jer, u Njemačkoj bi do 2030. snaga novoizgrađenih pučinskih vjetroelektrana trebala iznositi tek 730 MW. WindEurope navodi kako je jedan od osnovnih problema tog pada izdavanje dozvola za nove vjetroelektrane. Taj postupak nekad je trajao 10 mjeseci, a sada više od dvije godine.

Direktor udruženja WindEurope Giles Dickson ističe kako je energija iz kopnenih vjetroelektrana u Njemačkoj u velikoj nevolji. “Razvoj novih vjetroelektrana gotovo se zaustavio”, kaže on, dodajući kako je izdavanje dozvola primjetno sporije, složenije i nema dovoljno državnih službenika za obradu zahtjeva.

Također, nastavlja on, polovica od 300 000 proizvodnih radnih mjesta u tome sektoru nalazi se u Njemačkoj i u posljednjih pet godina iz njega je otišlo 10 000 zaposlenika. “A to bi se moglo pogoršati jer u Njemačkoj u prvom tromjesečju nije naručena nijedna turbina”, zaključuje on.

[/quote_box]