Od ulaska Gazproma uloženo 4 milijarde eura
Ruski veleposlanik u Beogradu, Aleksandar Bocan-Harčenko, izjavio je da postojeći zakonski okvir omogućava pronalaženje rješenja za nesmetan rad Naftne industrije Srbije (NIS) unatoč sankcijama Sjedinjenih Država. On je istaknuo da suradnja između Rusije i Srbije u sektoru nafte i plina, uključujući projekt NIS-a uz sudjelovanje Gazpromnjefta, temelji se na bilateralnom sporazumu iz 2008. godine. Prema njegovim riječima, uz dobru volju i postojeći pravni okvir, moguće je osigurati normalno funkcioniranje NIS-a. Većinski paket dionica NIS-a od 51 posto prodan je Gazpromnjeftu 2008. godine za 400 milijuna eura, uz obvezu dodatnih ulaganja od 500 milijuna eura u razvoj kompanije.
Nakon privatizacije, u NIS je uloženo više od četiri milijarde eura, od čega oko 30 posto u ekološke projekte. Zahvaljujući tim ulaganjima, Rafinerija nafte Pančevo postala je jedna od najmodernijih i ekološki najnaprednijih u regiji. NIS se također proširio na tržišta električne energije i započeo poslovanje u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj i Rumunjskoj. Iako su pokazatelji poslovanja značajno poboljšani nakon privatizacije, sankcije su 2022. godine negativno utjecale na rezultate. U 2024. godini NIS je zabilježio blagi pad prihoda od 1 posto, dok je neto dobit smanjena za 58 posto, a EBITDA za 35 posto.
NIS ima ključnu ulogu u srpskoj ekonomiji, budući da je jedini proizvođač sirove nafte i prirodnog plina u Srbiji, te vlasnik najveće mreže benzinskih postaja u zemlji i regiji. Prema studiji KPMG-a, NIS je u periodu od 2010. do 2020. godine imao prosječan godišnji doprinos bruto domaćem proizvodu od 5,1 posto, te je bio među vodećim izvoznicima s prosječnim godišnjim izvozom od 262 milijuna eura. Kompanija zapošljava oko 13.500 ljudi i jedan je od najvećih uplatitelja proračuna, s obvezama od oko dvije milijarde eura u 2023. godini.
S obzirom na značaj NIS-a za srpsku privredu i ugroženu opskrbu zbog sankcija, postavlja se pitanje kako pronaći adekvatno rješenje u kratkom roku. Puna primjena sankcija prema NIS-u planirana je za 27. veljače, a Vlada Srbije osnovala je radnu skupinu kako bi prikupila informacije od američkog Ministarstva financija i istražila mogućnosti rješenja s ruskim partnerima. NIS je zatražio 90-dnevnu odgodu sankcija od američkog Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC), što su podržale vlade Srbije i Mađarske.
