Moskva osuđuje mješanje u unutarnje stvari Venezuele

Deset europskih zemalja priznalo je u ponedjeljak venezuelskog oporbenog vođu Juana Guaidoa za privremenog predsjednika Venezuele, na što je Rusija reagirala rekavši da se radi o stranom uplitanju, javile su agencije.
Guaidoa su priznale Španjolska, Velika Britanija, Austrija, Švedska, Danska, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Latvija i Litva. Do koordiniranog poteza europskih država došlo je nakon što je istekao osmodnevni ultimatum koji je prošli vikend dan predsjedniku Nicolasu Maduru da sazove prijevremene izbore. Maduro je odbacio ultimatum rekavši da neće popustiti pod pritiscima onih koji žele njegov odlazak i podupiru njegovog protivnika, Juana Guaidoa. 

Guaido, predsjednik Nacionalne skupštine u kojoj većinu ima oporba, proglasio se privremenim predsjednikom prošli mjesec, što je bio korak koji je podijelio globalne sile. Dok su SAD, Kanada i dobar dio latinoameričkih zemalja, te sada formalno i dio europskih država, stali iza Guaidoa i priznale ga za privremenog predsjednika, Rusija, Kina i Turska podupiru Madura. “Danas se navršilo osam dana od kada je Španjolska s drugim europskim partnerima zatražila od režima Nicolasa Madura raspisivanje slobodnih, demokratskih i transparentnih predsjedničkih izbora. S obzirom da je došao taj dan, a da nije napravljen niti jedan korak prema tome, španjolska vlada službeno priznaje predsjednika venezuelanskog parlamenta Guaidoa za predsjednika Venezuele“, rekao je španjolski premijer Pedro Sanchez na konferenciji za medije u Madridu. Španjolska je bila prva zemljaa EU-a koja je priznala Guaidoa.

Uslijedilo je priznanje Velike Britanije. “Nicolas Maduro nije sazvao predsjedničke izbore unutar roka od 8 dana koji smo postavili”, objavio je ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt na Twitteru. “Stoga Velika Britanija zajedno s europskim saveznicima priznaje Guaidoa za prijelaznog ustavnog predsjednika dok se ne održe vjerodostojni izbori”, kazao je Hunt. “Nadajmo se da će nas to dovesti bliže zaustavljanju humanitarne krize”.

Švedska je također objavila da priznaje Juana Guaidoa. “U ovoj situaciji, podupiremo Guaidoa i smatramo ga legitimnim prijelaznim predsjednikom”, rekla je švedska ministrica vanjskih poslova Margot Wallstrom za švedski radio.

Austrijski kancelar Sebastian Kurz na Twitteru je napisao da se Guaido “može osloniti na našu punu potporu u svojim naporima da uvede demokraciju u Venezueli koja predugo trpi loše upravljanje socijalista i nedostatak pravne države”. Danski ministar vanjskih poslova kazao je da njegova zemlja priznaje čelnika Nacionalne skupštine za privremenog predsjednika Venezuele do novih slobodnih i demokratskih izbora. “Pozdravljamo slične izjave ključnih partnera iz EU-a”, napisao je na Twitteru Anders Samuelsen.

Francuski predsjednik Emmaneul Macron istaknuo je priznajući Guaidoa da građani Venezuele imaju pravo slobodno i demokratski izabrati. Njemačka i Nizozemska također su priznale Guaidova, a sve većem broju europskih zemalja priključile su se i Latvija i Litva jer EU želi, kako je tvitao litavski ministar vanjskih poslova, da se u Venezuelu vrate “demokracija i vladavina prava”.

Osmodnevni rok koji su europske zemlje dale predsjedniku Nicolasu Maduru da sazove izbore istekao je u nedjelju. Maduro je isti dan odbacio ultimatum, rekavši da neće popustiti pod pritiscima onih koji žele njegov odlazak i podupiru njegovog protivnika, Juana Guaidoa.

Kremlj je objavio da priznanja Juana Guaidoa predstavljaju strano uplitanje i da Venezuelci, a ne strane zemlje, trebaju sami riješiti svoje domaće političke probleme. Na priznanje Guaidoa “gledamo kao na pokušaje da se ozakoni uzurpacija moći, izravnim i neizravnim miješanjem u unutarnja pitanja Venezuele”, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. “To ni na koji način ne pomaže mirnom, učinkovitom i održivom rješenju krize koja potresa Venezuelu”, dodao je.

Venezuelanski predsjednik Nicolás Maduro zatražio je od pape Franje posredovanje u političkom sporu nastalom u toj južnoameričkoj zemlji, doznaje se iz televizijskog intervjua objavljenog u ponedjeljak.

“Ja sam mu poslao jedno pismo. Nadam se da na putu ili da je već stiglo u Rim, u Vatikan. Rekao sam mu da sam u službi ideje Krista. U tom duhu sam ga zatražio da nam pomogne u procesu posredovanja i jačanja dijaloga kao puta”, rekao je Maduro u razgovoru za televiziju Sky tg24.

“Vlade Meksika i Urugvaja, te sve vlade karipskih država (Caricom), kao i vlada Bolivije pozvale su na održavanje konferencije o dijalogu i miru u Venezueli 7. veljače. Molim Papu da uloži svoj najveći napor i volju da nam pomogne na tom putu dijaloga. Nadamo se pozitivnom odgovoru”, dodao je.

Argentinac papa Franjo u ponedjeljak sudjeluje na međuvjerskom skupu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u sklopu jačanja veza s muslimanskim svijetom. U ponedjeljak je deset država Europske unije priznalo za privremenog predsjednika Venezuele oporbenog lidera Juana Guaidóa zatraživši od njega da raspiše predsjedničke izbore u Venezueli.

Guaidó je preko Twittera zahvalio vladama tih zemalja na podršci. Španjolska, Francuska, Velika Britanija, Njemačka, Nizozemska, Austrija, Švedska, Danska, Latvija i Litva priznale su ga za predsjednika i zatražile da raspiše slobodne i demokratske predsjedničke izbore u što kraćem roku.

Američki predsjednik Donald Trump, koji je prvi priznao Guaidóa, nije isključio vojnu intervenciju nakon što je Maduro odbio ultimatum za napuštanje vlasti i raspisivanje izbora. Maduro u nedjelju navečer, u intervjuu za španjolsku televiziju La Sexta, nije odbacio mogućnost izbijanja građanskog rata ukoliko se nastavi sadašnja situacija. Stanovnici su ondje podijeljeni oko potpore, a Guaidó nastoji na svoju stranu pridobiti vojsku koja je u službi Madura.

You may also like

0 comments