Home Europska unija Može li Fillon zaustaviti francusku krajnju desnicu?

Može li Fillon zaustaviti francusku krajnju desnicu?

by Agencije

Osvojivši predsjedničku nominaciju Republikanske stranke, Francois Fillon sada kreće u puno veću bitku za budućnost Francuske, Europske unije i mainstream politike na Zapadu, pišu europski mediji. Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da će mu glavna suparnica biti čelnica krajnje desnice Marine Le Pen, koja se predstavlja dijelom sve glasnije pobune protiv globalizacije i političke elite.

Fillonove pristaše u Republikanskoj stranci smatraju da će mu njegova tvrda stajališta o zaštiti francuske kulture, borbi protiv islamističkog ekstremizma i kriminala pomoći da neutralizira Le Peninu popularnost, piše EurActiv France. „Kada uđete u nečiju kuću, nećete je zauzeti“, rekao je Fillon u poruci imigrantima prošli tjedan, pokazujući da ne zazire od nacionalisitičkog jezika kojim se služe njegovi protivnici. Njegova konzervativna stajališta u socijalnim pitanjima i imidž uvjerenog katolika iz francuske provincije mogli bi ga zaštititi od optužbi da je liberal iz velegrada koji nema doticaja sa stvarnošću.

Ulozi na izborima su veliki i za Francusku i za Europu. Osim ograničavanja imigracije, Le Pen obećava da će Francuska napustiti euro i da će organizirati referendum o članstvu u EU-u. Iako je Brexit bio velik udarac, mogući izlazak Francuske bio bi za Uniju koban. Nacionalna fronta pod njezinom se palicom nastoji osloboditi rasističkog imidža i nada se da će profitirati na gospodarskoj krizi i zabrinutosti građana zbog migranata. Jordan Bardella, vijećnik Nacionalne fronte u sjeveroistočnom francuskom predgrađu Raincy, kaže da je Fillon pripadnik diskreditiranog establišmenta koji bijesni birači žele svrgnuti s vlasti. „On simbolizira prošlost, a ja mislim da Francuzi žele okrenuti stranicu“, rekao je 21-godišnji Bardella za France Presse. Uz to, njegov program „nasilan je bez presedana. To je istinski pokušaj rušenja socijalnog sustava“, dodao je.

Fillon je obećao ukinuti 500.000 radnih mjesta u javnom sektoru, kao i 35-satni radni tjedan te smanjiti socijalna davanja i troškove za zdravstveno osiguranje kako bi smanjio kronično preveliku javnu potrošnju. Taj šezdesetdvogodišnjak, koji je odrastao u dvorcu kod Le Mansa, divi se također bivšoj britanskoj premijerki Margaret Thatcher, zagovornici globalizacije, deregulacije i slobodnog tržišta. „Svijet se danas kreće u posve suprotnom smjeru“, rekao je potpredsjednik Nacionalne fronte Florian Philippot. „Po meni, Fillon je Thatcher 30 godina prekasno.“

Dvije nove ankete, objavljene u nedjelju navečer, prognozirale su da će se Fillon sučeliti s Le Pen u drugom krugu izbora u svibnju i da će pobijediti. To bi bilo ponavljanje izbora iz 2002. kada je Jean-Marie Le Pen, Marinin otac, bio suparnik u drugom krugu kandidatu desnice Jacquesu Chiracu. Glasači desnog centra i ljevice ujedinili su se tada u tzv. „republikansku frontu“ kako Le Pen ne bi pobijedio. To se ponovilo na regionalnim izborima prošlog prosinca kada su birači centra spriječili Nacionalnu frontu da zavlada ijednom regijom iako je postigla dobre rezultate u prvom krugu.

Fillonov suparnik u drugom krugu stranačkih predizbora Alain Juppe smatra da bi Fillon mogao biti prihvatljiviji lijevim biračima jer se zauzima za postupnije reforme i ima manje tradicionalna stajališta o pobačaju i pravima homoseksualaca. Jean-Yves Carnus, stručnjak za krajnju desnicu u Europi, napominje da je ishod predsjedničkih izbora ipak jako neizvjestan, s obzirom na to da socijalisti tek trebaju odrediti svojeg kandidata te nejasnu ulogu neovisnih kandidata.

Smatra da će najveći adut Nacionalne fronte biti napad na Fillonov gospodarski program, posebno među radničkom klasom koja je pomogla Donaldu Trumpu da osvoji Bijelu kuću. „U konačnici, ipak mislim da će odlučiti ‘republikanska fronta’“, rekao je za France Presse. „Ne vjerujem da bi Francuzi izabrali Marine Le Pen za predsjednicu Republike.“

Francuska Nacionalna skupština razmotrit će 21. prosinca je li potrebno novo produljenje izvanrednog stanja, proglašenog nakon atentata u Parizu u studenom 2015. Predsjednik Francois Hollande objavio je polovicom studenoga da će zatražiti od parlamenta da produlji peti puta izvanredno stanje, sve do predsjedničkih izbora u travnju i svibnju 2017. Najprije će se o produljenju izvanrednog stanja koje je na snazi od 13. studenoga kada je u Parizu poginulo 130 ljudi izjasniti zastupnici Nacionalne skupštine, a potom senatori početkom sljedeće godine.

Izvanredno stanje nekoliko je puta produljeno, zadnji put na šest mjeseci nakon atentata u Nici 14. srpnja (86 mrtvih). Bilo je predviđeno da se izvanredno stanje ukine polovicom ljeta ove godine.

Related Posts