Međunarodna agencija za rejtinge Moody′s snizila je u srijedu izglede za kreditni rejting Kine iz stabilnih u negativne, navodeći među razlozima neizvjesnosti u vezi sposobnosti kineske vlade da provede gospodarske reforme, uz rastući državni dug i smanjenje rezervi.
Agencija je ipak zadržala postojeći kineski rejting na razini od Aa3, napominjući da Kini njezine velike rezerve ostavljaju dovoljno vremena za provedbu reformi i za postupno otklanjanje neravnoteža u gospodarstvu. Iz agencije, međutim, upozoravaju da bi joj mogli smanjiti rejting bude li usporavala provedba reformi koje su potrebne za podupiranje održivog rasta gospodarskih aktivnosti i za zaštitu državne bilance. “Bez vjerodostojnih i učinkovitih reformi kineski bruto domaći proizvod (BDP) bi izrazitije usporio, s obzirom na veliku zaduženost koja pritišće poslovna ulaganja i sve nepovoljnija demografska kretanja. Državni bi dug rastao snažnije nego što trenutno procjenjujemo”, navodi se u izvješću agencije.
Agencija među čimbenicima zaslužnima za sniženje izgleda izdvaja očekivanja o daljnjem slabljenju kineske fiskalne snage te pad kineskih deviznih pričuva koje su u posljednjih 18 mjeseci smanjene za 762 milijarde dolara. Među rizicima također navode nedostatnu provedbu, ili parcijalne izmjene kod nekih reformi koje bi moglo narušiti vjerodostojnost vlade. “Intervencije na tržištima dionica i valuta u proteklih godinu dana sugeriraju da je osiguranje financijske i gospodarske stabilnost također jedan od ciljeva, no prisutna je značajna neizvjesnost u vezi prioritetnih mjera”, navodi se dalje u izvješću agencije.
Među glavnim razlozima sniženja izgleda iz stabilnih u negativne navode veliki udio državnih obveza, poput dugova državnih korporacija, duga lokalne vlade i dugova velikih kineskih banaka – kineske banke za razvoj poljoprivrede, kineske razvojne banke i izvozno-uvozne banke.
Po procjenama Moody′sa, stvarni je kineski javni dug krajem 2015. godine iznosio svega 40,6 posto BDP-a, dok su u Standard & Poor′su u srpnju lani procijenili da je korporativni dug već narastao na 160 posto BDP-a u 2014. godini, a što je dvostruko više u usporedbi s onim u SAD-u i više od svega 120 posto zabilježenih u 2013. godini.
Visoke i sve veće razine duga u državnim kompanijama povećale su rizik, bilo od oštrog usporavanja gospodarskog rasta jer servisiranje duga pritišće drugu potrošnju, bilo od značajnog pogoršanja kvalitete imovine banaka, pojašnjavaju u agenciji. “Mnoštvo je loših kreditnih plasmana, uz previše onih prema neučinkovitim državnim tvrtkama, a nedovoljno onih prema manjim učinkovitijim tvrtkama. Idealno bi bilo da dođe do većeg restrukturiranja državnog sektora, uključujući i daleko veću privatizaciju”, smatra Julian Evans-Pritchard, kineski ekonomist u Capital Economicsu.
