MOL i INA ne smiju utjecati na nikad lošije odnosr Mađarske i Hrvatske

Bilateralni odnosi između Hrvatske i Mađarske ne bi smjeli biti rezultat razvoja događaja između Ine i MOL-a, ocijenila je u petak u Dubrovniku prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić “Ne mislim da bi trebalo naše odnose kanalizirati u pravcu u kojem su oni rezultat razvoja događaja Ina-MOL, ali Hrvatska će, kao i uvijek, u ovoj situaciji postupiti racionalno sa smirenim i stabilnim stavom”, rekla je Pusić novinarima komentirajući izjavu svog mađarskog kolege Petera Szijjartoa, koji smatra da odnosi Zagreba i Budimpešte nikad nisu bili lošiji.

Podsjetila je da je taj cijeli slučaj na više međunarodnih arbitraža i da su to procesi koji traju. Szijjarto je rekao da je Mađarska prihvatila posrednika u sporu kojeg su ponudili Amerikanci i izrazio nadu da će i Hrvatska učiniti isto. Na njegovu tvrdnju da je zbog toga sada loptica na hrvatskoj strani, Pusić je samo rekla da je posrednik u stvari promatračka funkcija.

Šef mađarske diplomacije rekao je i da Hrvatska dosad nije izvršila potrebna ulaganja u izgradnju plinske interkonekcije koja bi omogućila razmjenu plina između dviju zemalja tako da Mađarska nije u dobrom položaju što se tiče energetske sigurnosti. “Mađarska smatra argumente hrvatske strane, koja kaže da nema plina za isporuku u Mađarskoj, smatra neprijateljskim”. Pusić je odgovorila da je upravo to pitanje pred međunarodnom arbitražom. “Što se tiče izrade dvostrukog toka, Hrvatska radi na tome, to je jedan od projekata koje EU podržava i to ćemo provesti, ali nismo u stanju provesti od danas do sutra. Provodimo cijeli projekt, oni to znaju i to im je više puta rečeno. Mislim da nije potrebno dizati tenzije i stvarati atmosferu panike, to neće ni na koji način utjecati na ishod arbitraže.”

Ministrica se u izjavi za novinare također osvrnula na bilateralne susrete s nizom sudionika Croatia Foruma tijekom jučerašnjeg i današnjeg dana, među kojima je bio i onaj s pomoćnicom američkog državnog tajnika Victoriom Nuland. “Sjedinjene Države su zainteresirane za suradnju s Hrvatskom i na području energetike, smatraju RH ključnom točkom za energetsku suradnju u ovom dijelu Europe. O tome smo dosta razgovarali, uključujući i pripremu Hrvatske da postane i jedna vrsta sigurnosnog elementa u ovom dijelu Europe, ne samo za Hrvatsku samu što se energetske sigurnosti tiče nego i za srednju i jugoistočnu Europu”, kazala je. Pusić je na kraju ocijenila da Croatia Forum odlično protječe i izrazila je zadovoljstvo “vrlo zanimljivim i dinamičnim” panelima.

Odnosi Mađarske i Hrvatske na najnižoj su razini do sada i to potkopava mađarske interese, kazao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto na susretu s čelnikom hrvatske oporbe Tomislavom Karamarkom u četvrtak u Zagrebu, objavila je mađarska novinska agencija MTI. Napetosti između dviju zemalja narasle su tijekom dugogodišnjeg spora između mađarske naftne kompanije MOL i hrvatske INA-e, u kojoj MOL ima udjel, kao i zbog propasti izgradnje plinske interkonekcije, navodi MTI. Mađarska želi računati na Hrvatsku kao na jakog saveznika i jakog strateškog partnera, kazao je Szijjarto nakon razgovora s čelnikom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Karamarkom.

U pogledu energetske sigurnosti, po ocjeni mađarskog šefa diplomacije, Hrvatska do sada nije ispoštovala obveze prema Mađarskoj i Europskoj uniji. “Činjenica da Hrvatska neće investirati u izgradnju plinske interkonekcije koja bi omogućila razmjenu plina između dviju zemalja ima negativan učinak na mađarsku energetsku sigurnost”, rekao je Szijjarto istaknuvši da su dobri odnosi MOL-a i INA-e ključni za unapređenje odnosa između Mađarske i Hrvatske. Po mišljenju mađarskog šefa diplomacije, sedam graničnih prijelaza duž 355 km duge granice nije dovoljno te je potrebno uspostaviti dodatne prijelaze.

Szijjarto je istaknuo porast trgovinske razmjene između dviju zemalja te također ukazao na “velik potencijal” mađarsko-hrvatske gospodarske suradnje dodajući da političke napetosti između dviju zemalja utječu na sva područja bilateralnih odnosa. Po njegovu mišljenju tri su najvažnija pravca bilateralne suradnje energetska sigurnost, povećanje broja graničnih prijelaza i transport u kojemu ključnu ulogu ima projekt izgradnje željeznica.

Šef mađarske diplomacije kazao je da se susreo s čelnikom HDZ-a kako dvije zemlje “ne bi trebale počinjati bilateralne razgovore od nule” ukoliko desnica dođe na vlast na parlamentarnim izborima. Mađarska strana smatra da Hrvatska treba izgraditi dvije kompresorske postaje kako bi se plin iz budućeg LNG terminala na Krku mogao transportirati prema mađarskom plinovodnom sustavu putem interkonekcije i dalje prema Europi. Hrvatska strana smatra pak da je ispoštovala naputke Europske unije o povezivanju plinskih sustava i ministarstvo gospodarstva drži da je izgradnja nepotrebna dokle god nema dostatnih količina plina koje bi se na taj način transportiralo.

You may also like

0 comments