Pooštri li Mađarska mjere koje proteklih nekoliko dana primjenjuje prema migrantima, može se očekivati da oni na svom putu ka Zapadnoj Europi promijene rutu, ocijenio je u petak visoki dužnosnik Uprave granične policije srbijanskog MUP-a.
“Ako ne budu mogli preko Mađarske, promijenit će rutu koja bi mogla krenuti iz Istanbula prema Bugarskoj i Grčkoj ili iz Grčke prema Albaniji pa dalje do zemalja Europske unije”, izjavio je za Radio-televiziju Srbije (RTS) načelnik Odjela u Upravi granične policije MUP-a Srbije Mitar Đurašković.
On je ponovio da je formirano državno radno tijelo “za rješavanje problema mješovitih migracija” te sugerirao kako “svakako treba pronaći zajedničko rješenje na razini EU, u čemu će Srbija sudjelovati”. Komentirajući najavljeni zakon o oštrijim mjerama na granici uz uporabu i policijskih i vojnih postrojbi, koji bi parlament Mađarske trebao usvojiti 15. rujna, Đurašković je kazao kako “Mađarska ne može poduzimati mjere prema izbeglicama, već samo prema iregularnim migrantima kojih je mnogo manje”. “Mi ćemo poštovati sporazume s EU i primati onoliko (migranata) koliko možemo. Za nas se ništa ne mijenja, jedino se mijenja za migrante koji će se informirati mogu li preko mađarske granice ili ne”, objasnio je Đurašković napomenuvši da je “najveći izbjeglički čvor u Istanbulu, gdje oko 2,5 milijuna migranata radi i provodi vrijeme čekajući da se prebaci u Europu”.
“To su izazovi, ne samo za Srbiju već i za Europu”, rekao je Đurašković ocijenivši da “pojačana granična kontrola Mađarske nije ništa novo” te da će Srbija nastaviti suradnju s kolegama u Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj i Makedoniji. “Poduzimamo sve što je sukladno aktualnoj situaciji – i humanitarno i zdravstveno, ne samo u sigurnosnom smislu”, rekao je Đurašković, istaknuvši da je od početka godine do 1. rujna napisano 587 kaznenih prijava zbog nedopuštenog prelaska granice i krijumčarenja ljudi.
Prijave se odnose na više od 800 osoba osumnjičenih za kaznena djela kojima je obuhvaćeno više od 5.000 migranata, a srbijansko pravosuđe za ta djela propisuje kazne od šest mjeseci zatvora do pet godina, dok su za teže oblike koji uzrokuju životnu ugroženost migranata kazne od jedne do 10 godina.
Australski premijer Tony Abbot predložio je u petak europskim zemljama da prema izbjeglicama primijene taktiku koju primjenjuje Austalija, kako bi potpuno odvratile izbjeglice od pokušaja opasnog putovanja brodom. “Ukoliko želite zaustaviti umiranje ljudi, ukoliko želite zaustaviti utapanja, morate zaustaviti brodove”, rekao je Abbott za australsku nacionalnu radio-televizijsku mrežu ABC u jeku rasprava o izbjegličkoj problematici nakon što su objavljene slike trogodišnjaka iz Sirije koji se utopio pred turskom obalom. “Jučer smo na ekranima vidjeli vrlo tužnu, dirljivu sliku tragične smrti djeteta na moru tijekom ilegalne migracije. Srećom, u Australiji smo to spriječili jer smo zaustavili ilegalne brodove. Rekli smo krijumčarima ljudi: ‘Vaša je trgovina zatvorena'”, rekao je Abbott. “Ukoliko želite da ljudi budu sigurni, morate zaustaviti ilegalnu migraciju. To smo mi učinili”, dodao je.
Australija zaustavlja brodove s ljudima koji namjeravaju doći u zemlju kako bi ondje zatražili azil, tjerajući ih da otplove u Indoneziju, a koristi i mornaricu kako bi ih vratila u zemlje iz kojih su došli. Izbjeglice koje su australske vlasti u posljednje dvije godine pronašle na otvorenom moru bivaju zadržani u negostoljubivim logorima na otocima Nauru i Manus u Papui Novoj Gvineji. Neki ondje ostaju i više godina. Australija je uvjete u tim centrima obavila velom tajne, a svaki zaposleni koji javno govori o tome izložen je prijetnji dvogodišnjeg zatvora. Prema navodima australske vlade, osobama koje traže azil u tim centrima neće nikad biti dopušten ulazak u Australiju, nego ih se vraća u njihove domovine ili ih se, ako dobiju azil, šalje u Kambodžu ili Papuu Novu Gvineju. Takva politika prema izbjeglicama pridonijela je snažnom padu broja dolazaka brodova.
