MMF: Središnje banke imaju malo utjecaja na potrese tržišta u nastajanju

Središnje banke imaju malo prostora za pogreške u okolnostima niskih stopa gospodarskog rasta u svijetu, u kojem su prezadužena i o robama ovisna gospodarstva u nastajanjima i usporeno kinesko gospodarstvo najveći rizici, poručili su vodeći međunarodni financijeri sa sastanka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Unatoč 7.000 milijardi dolara ‘teškom’ kvantitativnom ublažavanju, koje su poduzele banke u industrijski razvijenim zemljama svijeta od izbijanja globalne financijske krize, rast svjetskog gospodarstva zaglavio je u obrascu ‘nove osrednjosti’, kazala je u četvrtak čelnica MMF-a Christine Lagarde. U nastojanju da ojačaju financije i kazne kompanije koje profitiraju od raznolikosti poreznih režima, vlade u svijetu nastavile su s planovima poboljšanja naplate poreza.

Sastanak MMF-a održava se u vrijeme kada se japanska središnja banka Bank of Japan (BOJ) sprema proširiti program tiskanja novca, odnosno takozvano kvantitativno popuštanje, suočena s petom godinom recesije. Europska središnja banka (ECB), kako se očekuje, također se sprema produljiti program kvantitativnog ublažavanja, dok se ostale dvije vodeće svjetske središnje banke, najbliže povećanju kamatnih stopa, američka središnja banka Fed i britanska središnja banka Bank of England (BoE), suzdržavaju od akcije. “Ovo nije takvo gospodarstvo u kojem se mogu činiti pogreške”, kazao je guverner BoE-a Mark Carney.

I za Fed i za BoE, ciljane stope inflacije su daleko od dostižnih, premda obje banke ustraju na spremnosti da podignu kamatne stope. Čelnica Feda Janet Yellen kazala je da je Fed na putu da podigne kamatne stope u ovoj godini. Tržišta, međutim, ne računaju s povećanjem kamatnih stopa kod obiju banaka prije iduće godine. MMF je pozvao Fed, BOJ i ECB da pričekaju da gospodarstvo pokaže više naznaka oporavka i tek onda počnu poduzimati mjere. Lagarde je u četvrtak ponovila svoj apel predsjednici Feda da odgodi mjere.

Mnoga tržišta u nastajanju, nekoć najbrže rastuća gospodarstva, od kojih se očekivalo da će stvoriti novi svjetski ekonomski poredak, sada doživljavaju potrese. Brazil, najveće gospodarstvo Latinske Amerike, suočeno je s krizom upravljanja i nalazi se u recesiji. Rusija je uključena u sukobe u Ukrajini i u Siriji te je pogođena niskim cijenama nafte. Rast kineskog gospodarstva usporava, no Lagarde je optimistična, ocjenjujući da je tamošnje usporavanje pod kontrolom. MMF je ovih dana srezao procjene rasta u gospodarstvima u nastajanju petu godinu zaredom, obrazlažući takvu odluku kolapsom ‘superciklusa roba’ u kojem je bujajuća potražnja za sirovinama podupirala rast cijena.

Lagarde je ponovila MMF-ove apele za poduzimanjem strukturnih gospodarskih reformi i one prema zemljama koje imaju prostora za povećanje potrošnje da to učine. Međutim, to se čini politički nemogućim u zemljama eurozone, dok je u Sjedinjenim Državama Kongres duboko podijeljen.

Predsjednik Eurogrupe Jeroen Dijsselbloem minimizira sumorne prognoze budućeg rasta, barem za Europu, napominjući da mjere u tim zemljama donose rezultate. “Već su se ove godine sve zemlje eurozone, uz izuzetak Grčke, vratile rastu”, kazao je. Njegove izjave uslijedile su nakon najnovijih oštrih poruka bivšeg američkog ministra financija Larryja Summersa, koji je dugo upozoravao na rizike dugoročne stagnacije, odnosno trajne štete gospodarskom rastu. Summers je pokazao neslaganje s kreatorima politika koji se oslanjanju na iste stare instrumente kako bi poduprli potražnju. “Tradicionalni pristupi fokusiranja na zdrave državne financije, veću potencijalnu potražnju i sprečavanje inflacije izazivaju katastrofu”, napisao je u uvodniku, čija se objava poklopila s održavanjem sastanka MMF-a.”Štoviše, glavni alat u svijetu za suzbijanje pada aktivnosti – monetarna politika – uglavnom je iscrpljen”.

Skupina 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u nastajanju G20 također je na sastanku MMF-a pozvala da se ubrza provedba mjera kojima bi se zaustavila situacija koja dopušta da multinacionalne kompanije poput Applea i Vodafone Groupa u mnogim zemljama ne plaćaju gotovo nikakve poreze na svoju dobit.

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) procjenjuje da iznos novca koje su kompanije prebacile u porezne oaze godišnje doseže od 100 do 240 milijardi dolara, čime se sugerira da izgubljeni porezni prihodi dosežu na desetke milijardi dolara. To je tek majušan iznos u odnosu na veličinu proračunskih manjkova diljem svijeta. Američki ministar financija Lack Lew pozvao je zemlje da zajedničkim naporima rade na višim standardima. “Ovdje se radi o pitanju bazične erozije poreza. Hoće li se zemlje složiti oko visokog standarda, ili ćemo se vratiti sustavu u kojem se utrkujemo sa sve nižim standardima”, pita se Lew.

You may also like

0 comments